Milijarde od gastarbajtera - put u propast
Hrvatski gastarbajteri su prošle godine u domovinu poslali rekordnih 2,12 milijardi evra. U Srbiji, BiH ili na Kosovu su iznosi još veći. To nikako nije dobra vest jer iseljavanje na dugi rok znači propast ekonomije.
Hrvatski građani u inostranstvu svake godine šalju sve više novca "kući". Baš kao nekad u Jugoslaviji, gastarbajteri izdržavaju ili pomažu svoju rodbinu obilno. Samo u odnosu na 2016. godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 miliona evra prvi put premašivši svotu od dve milijarde evra. To je daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabeležila u direktnim stranim ulaganjima u 2016. godini od 1,7 milijardi.
No, te su doznake samo one koje beleži statistika. Tome valja pridodati da je hrvatska Vlada još pre dve godine procenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donesu više od milijardu evra, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u "stari kraj" koja se zapravo ne može izračunati.
Pročitajte još:
* Sirotinji mrve sa stola bogatih
* Austrija u dilemi - i za i protiv Hrvata, šta će prevagnuti?
Količina novca ne čudi kada se prisetimo podataka da se iseljavanje ubrzava. Sa 13.000 zvanično iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU, stigli smo na više od 39.000 iseljenih prema zvaničnim podacima, dok je stvarna brojka bliža 80.000. Međutim, postoji velika razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.
Sve manje rođenih
Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal mojevrijeme.hr pronašao u izveštajima Svetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51 odsto vrednosti izvoza jugoslovenske industrije.
Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega petnaestak odsto hrvatskog izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi s porodicama ili zasnivaju porodice u inostranstvu te ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle godine je u Hrvatskoj rođeno najmanje dece u poslednjih 100 godina, svega 36.647.
Sve je to put u propast, upozorava u razgovoru za DW profesorka Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
- Dugoročni neto efekat priliva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dela stanovništva u Hrvatskoj - kaže ona.
- Stope rasta hrvatskog BDP bile bi znatno niže, a razmere siromaštva znatno veći, da iseljena Hrvatska ne šalje novac članovima porodica i da iseljenici ne troše deo inostranih zarada tokom godišnjeg odmora provedenog u Hrvatskoj. Na taj način kroz rast potrošnje hrvatska država ubire i veće poreske prihode od PDV-a kao najizdašnijeg javnog prihoda - kaže Ivanov.
Penzioni sistem puca po šavovima
- Iseljavanje stanovništva dugoročno deluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a penzioni i zdravstveni sistemi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji - dodaje ona.
Ivanov kaže da državu čine ljudi bez kojih Hrvatska ostaje, ne radeći ništa da privuče strance iz siromašnijih zemalja na svoje tržište rada.
- Ujedno, doznake porodice iz inostranstva, uz socijalne transfere države, svakako su faktor koji demotiviše deo stanovništva da postanu aktivni učesnici na hrvatskom tržištu rada.
I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inostranstva u Hrvatsku činile 4,3 odsto BDP-a (a gruba računica govori da će za 2017. godinu verovatno premašivati pet odsto), doznake iseljenika iznosile su 8,4 posto BDP-a Srbije, 9,9 posto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 posto BDP-a Kosova. Doznake 1,7 miliona ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji sveta, povećale su BDP matice za čak 10,9 odsto. A to su samo doznake koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati.
Iako podaci za Hrvatsku u poređenju s istočnim okruženjem zvuče još i dobro, Hrvatska je uz Letoniju najviše zavisna od doznaka iz inostranstva od svih članica Evropske unije. Doznake iseljenih Slovenaca, recimo, iznosile su svega 2,4 odsto BDP-a te zemlje, a prosek EU je 0,7 odsto.
