Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
1
Četvrtak 05.12.2013.
05:52
Piše: Budo Simonović A

Ostroška zagonetka - blago Karađorđevića (1): Bekstvo iz beogradskog pakla

Misterija sefa doživotnog predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita i nagađanja oko sadržaja navodnih jedanaest džakova blaga nađenog u njemu bude zaboravljenu priču o dvorskom blagu dinastije Karađorđević, ponovo su u žižu javnosti zavitlali i staru zagonetku o sudbini dela tog blaga koje je aprilskih dana 1941. dospelo u Ostrog, ratnu prestonicu i poslednje konačište mlađanog jugoslovenskog kralja Petra Drugog Karađorđevića.

Manastir Ostrog

Junački iguman

U Službi državne bezbednosti Crne Gore, sada Agencije za nacionalnu bezbednost, pod brojem 299-1-3587, čuva se pozamašan dosije arhimandrita Leontija Mitrovića, nekadašnjeg igumana i upravitelja manastira Ostrog, čoveka čije je ime ušlo u istoriju propasti bivše Jugoslavije i njene kapitulacije aprilskih dana 1941. godine.

Upravo taj dosije krije ključne tajne o onome što se tih mučnih ratnih dana zbivalo pod ostroškim gredama, u ovom najpoznatijem pravoslavnom svetilištu u Evropi. Pored ostalog, i priču, delić istine o stvarnoj sudbini ogromnog blaga jugoslovenske države i dvora, jer je, što milom što silom ovom, tada 63-godišnjem upravitelju ostroške svetinje, palo u deo da to blago spasava i krije pred najezdom fašističkih legija, ali i svih drugih na blago pohlepnih, namnoženih u vrtlogu stravične kataklizme koja se četiri godine širila svetom.
 

Policijska biografija

U "policijskoj biografiji" Leontija Mitrovića piše da je rođen u paštrovskom selu Podličak 1878, da je osnovnu školu izučio u manastiru Praskvica, a bogosloviju u Zadru, da je zamonašen u dvadesetoj godini u Kotoru, gde je jedno vreme proveo na dužnosti gradskog kapelana. Potom je službovao u manastirima Praskvica, Savina i Reževići.

Kad je u septembru 1912. godine planuo Prvi balkanski rat, među stotinu Paštrovića koji su se latili oružja i kao dobrovoljci otišli u pomoć Crnogorcima, bio je i tadašnji nastojnik manastira Reževići, Leontije Mitrović. Samo petnaestak dana nakon formiranja dobrovoljačkog bataljona, tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Mitrofan Ban imenovao ga je za bataljonskog sveštenika, a malo potom, po ukazu kralja Nikole, komandant Primorskog odreda crnogorske vojske, brigadir Mitar Martinović uručio mu je bataljonski barjak pod kojim se proslavio u bojevima oko Skadra, dotle da je odlikovan srebrnom medaljom za hrabrost i ratne zasluge.

Čim su 1914. godine odjeknuli pucnji Gavrila Principa u Sarajevu na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, kad je buknuo požar Prvog svetskog rata, Mitrović se ponovo latio oružja i iz Paštrovića, sa tada austrougarske teritorije, ponovo emigrirao u Crnu Goru i stao pod barjak crnogorske vojske.

Grupni portret Vlade: Kralj Petar Drugi s ministrima
 

Već prekaljeni ratnik iz dva balkanska rata, Leontije Mitrović je bio u stroju sa tačno 525 Paštrovića koji su proneli slavu crnogorskog i srpskog oružja od Cera i Suvobora do Bitolja, od Kolubare preko Drine do Glasinca i Mojkovca; koji su 1916. sa srpskom vojskom prošli golgotu preko Albanije da bi potom 1918. prolomili linije Solunskog fronta i u vihornom naletu oslobodili Srbiju i Crnu Goru. Konačno, 1919. skrasio se na Cetinju gde je uskoro proizveden u igumana i odlikovan pravom da nosi naprsni krst.

Ratna prestonica

Ostrog je, pored Banje Koviljače i Vrnjačke banje, odmah posle Prvog svetskog rata i stvaranja Jugoslavije bio određen kao jedna od mogućih ratnih prestonica. Po kazivanju Leontija Mitrovića, on je već 1923. godine, u najvećoj tajnosti, od Ministarstva jugoslovenske vojske i mornarice dobio novac da osposobi Ostrog za sedište Vrhovne komande. Radovi su trajali tri godine, ali Ostrog nikada nije stavljen u funkciju koja mu je bila namenjena. Pod ostroške grede, istina, jeste tih aprilskih dana stigao mladi kralj i sva dvorska svita, pratnja i komora, sjatilo se oko tri stotine automobila i zaprežnih vozila. Jedino nije bilo Vrhovne komande i sve je praktično potrajalo dan ili dva.

Dve godine zatim, sa tri Ordena Svetog Save, zlatnom Obilića medaljom, Srebrnom medaljom za hrabrost, Albanskom i Kumanovskom spomenicom na grudima, seo je na stolicu igumana manastira Ostrog, prvog čuvara ćivota Svetog Vasilija Ostroškog, kojem je smerno služio više od 30 godina.


U prvim ponoćnim satima, 6. aprila 1941. godine, Nemačka je mučki, bez objave rata, napala Jugoslaviju. Desilo se to u rejonu Đerdapa gde je jedna jurišna grupa Vermahta sa područja Rumunije pokušala da iznenadi jugoslovensku pograničnu posadu na ostrvima Karataš i Ada-kale kojom je komandovao mladi potporučnik Borivoje Marković. U neravnopravnoj borbi izginula je većina jugoslovenskih graničara, a potporučnik Marković, videvši da će pasti neprijatelju u ruke, poslednji metak iz revolvera ispalio je sebi u slepoočnicu.

Koji sat potom, u praskozorje, nemačke eskadrile su zasule bombama vojne aerodrome od Ljubljane, Brežica i Zagreba do Niša, Skoplja i Kumanova, a istovremeno je Hitlerova soldateska, 12. armija, krenula i u kopnenu ofanzivu prema Jugoslaviji sa bugarske teritorije. Usnule Beograđane je tog jutra prenulo zavijanje sirena na uzbunu, a odmah potom nad belim gradom na ušću Save u Dunav pojavio se crni oblak bombardera sa kukastim krstom na krilima.

Jugoslovenska prestonica je začas pretvorena u pakao. Pokazalo se da je bila tačna alarmantna poruka jugoslovenskog vojnog atašea iz Berlina, pukovnika Vladimira Vauhnika, koji je samo dva dana ranije precizno javio i čas kad će uslediti Hitlerov udar, i pravce dejstava, i sastav i brojnost nemačkih snaga opredeljenih da pregaze Jugoslaviju.

Leontije Mitrović

No, ako niko od onih koji su se pitali i odlučivali u Vladi i Generalštabu Jugoslovenske vojske nije za ozbiljno uzeo Vauhnikovo obaveštenje, neko ko je u njihovim redovima špijunirao za račun Nemačke (nikada nije utvrđeno ko je to bio, da li baš ministar trgovine dr Ivan Andres, koji će klisnuti iz Beograda i ostaviti Vladu na cedilu čim su grunule prve nemačke bombe!) istog časa je prosledio Vauhnikovu depešu nemačkoj kontraobaveštajnoj službi, a ova Hitleru.

To je dodatno razbesnelo nazlobrzog diktatora, koji je na mapi Balkana oslonio prst na tačku koja označava Beograd i kratko zapovedio: nedelja, 6. april, tačno u šest sati i 25 minuta! Tek što se malo slegla prašina i detonacije teških bombi nadjačao plač i jauk ranjenih i izbezumljenih Beograđana, počelo je rasulo i jugoslovenske vlade dvora. U panici, bez pravog plana i cilja, samo što dalje od Beograda i linija fronta, koje su se vrtoglavom brzinom pomerale od granica ka unutrašnjosti. Vlada je odstupala jednim, kralj Petar drugim pravcem.

Poslednja stanica

Sedmog dana, potom, u nedelju, 13. aprila, dok je jugoslovenska vlada, bez već odbeglih prvog potpredsednika dr Ivana Mačeka i spomenutog ministra Andresa, a u bombardovanju Beograda poginulog dr Franja Kulovca, poslednji put zasedala i planirala kako da se ministri sutradan prebace do Nikšića, poslednju stanicu pred najezdom okupatora, kralj Petar je prispeo u Ostrog, odavno već pripremljen za moguću ratnu prestonicu.

Profesor Andrija Koprivica je u knjizi "U Ostrogu sačuvano zlato" zabeležio o tome kazivanje igumana Leontija Mitrovića: "Trinaestog aprila, negdje iza podne, prispio je kralj Petar sa svojom ljubavnicom Doli Najdanović, generalom Draganom Mirkovićem, upravnikom dvora, s nekoliko ministara, ađutanata, ordonanasa i čitavom bulumentom agenata i žandarma... - Kako su se ponašali? - U prošlom svjetskom ratu imao sam prilike da vidim mnogo nereda i zbrke, ali što sam vidio dok je kralj ovdje boravio, nadmašilo je sve što sam do sad vidio.

- Po čemu? - Po svemu! Počev od kralja pa do posljednjeg žandarma nije se znalo ko je od njih vrtoglaviji. Iz njihovog ponašanja i riječi, na svakom koraku i pri svakom susretu, izbijala je zapanjujuća lakomislenost... Niko od njih nije vodio računa što se zemlja nalazi u plamenu, što je gaze, prljaju i pljačkaju fašističke horde."

Sutra - Ostroška zagonetka - Blago Karađorđevića (2): Rasulo na aerodromu

POVEZANE VESTI

Četvrtak 05.12.2013. 14:04
Vestmisterski Karadjordejvici i opsta svaleracija. Rodjaci crnog plemstva koje popularno zovu renesansnim.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
DNEVNI HOROSKOP
blizanci22. 5. - 21. 6.
Delujete optimistično i očekujete pozitivne odgovore. Međutim, trenutna situacija na poslovnoj sceni ne zavisi prvenstveno od vaše volje ili uticaja. Pravilno procenite redosled poteza i nemojte dozvoliti da vas neko preduhiti. Važno je da pažljivije birate reči koje izgovarate pred svojim partnerom koji je nervozan.
  • 2024 © - vesti online