Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Utorak 24.12.2013.
08:44
M. Ljubičić - Vesti A

Pesme o otkinutom životu

Kroz druge najbolje vidimo sebe, kroz sebe najbolje i najistinskije sudimo o drugima, to je jedini put vrline i on se najbolje poznaje u jeziku. Tragovi koje tamo nalazimo su jedini istinski tragovi postojanja i po njima se trudi da hodi ovaj pesnik u svojim pesmama. Na taj način se vraća dug jeziku, narodu i poeziji, što je jedan isti dug i drugo ime istog poslanja.

Borivoj Rašua

Ovako je književni kritičar i urednik Petar V. Arbutina predstavio Borivoja Rašua (1957) i njegove pesme objavljene u zbirci "(S)krovište" u izdanju "Čigoja" štampe iz Beograda i uz pomoć Ministarstva kulture i informisanja Srbije.


Otkud ovaj politikolog, autor knjige "Čemu više Jugoslavija" (Beograd, 1996) i potpisnik zbornika "Republika Srpska Krajina" (Beograd, 1997) u pesničkim vodama?!


I zašto je, umesto od neke političke organizacije, kako su to mnogi očekivali, s obzirom na njegov angažman u Krajini, člansku kartu radije uzeo od Udruženja književnika Srbije?! Možda se deo odgovora nalazi u njegovoj pesmi "Želja", posvećenoj majci i ocu, a napisanoj, 5. avgusta 1997, dve godine nakon akcije "Oluja", koja se završava stihom: "Odmakle godine patnju čine većom/Svakim novim danom živjeti je teže/sad ne mogu ništa više zvati srećom/otkinuti život niko ne uveže."

U tom "otkinutom" životu Rašuo je objavio nekoliko pesničkih zbirki - "Ishodište", "Utočište", "Pribežište", "Snoviđenje", "Proviđenje", "Iskušenje", "Nedogled"... u kojima inspirisan stradanjem Srba pokušava da, kako to uočava Arbutina, sačuva jezik, pamćenje, savest, moral, melanholiju, setu, uspone padove, dobra i zla.

Izlet u politiku

Borivoj Rašuo je rođen u Žagroviću kod Knina. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu, u međuvremenu je magistrirao i doktorirao. Kao odličan student bio je stipendista Univerziteta u Beogradu i dva puta dobio Oktobarsku nagradu za istraživanje iz oblasti politikologije. Za vreme postojanja Republike Srpske Krajine u dva mandata bio je ministar - 1991. je vodio resor spoljnih poslova a 1994. informisanje.

- Život je za Rašua prostor iskušenja, vreme koje više određuje očekivana smrt nego vitalnost življenja. Zato se vrlina vaspostavlja u odnosu na večnost, a ne u odnosu na karnevalsku stvarnost života - primetio je Arbutina.


A Rašuo peva: "Više nas je mrtvih nego u životu/ netragom nestasmo i pre kraja veka/ ispunismo sami propisanu kvotu/ne po mjeri Boga, već strašnog čoeka."


- Ceo misleći vek zaokuplja me ideja otkud to da je zlo nadmoćnije od dobra, kako to da se zlo sa dobrom poigrava i po pravilu ga nadigra. Tom mišlju zaposlio sam svoj um po "nagovoru" F. M. Dostojevskog još u ranoj mladosti, dugo mislio o tome i najzad domislio kao neku vrstu testamentalne ideje svog ukupnog mišljenja i pevanja. Zlo je od dobra moćnije možda i zato što zlo pre uoči dobro i ima tu odsudnu prednost prvog uočavanja, dok dobro u svom prepoznavanju i odmeravanju zla odviše kalkuliše, nema odlučnosti da ga prepozna kao takvo i da mu se suprotstavi - objašnjava Rašuo i ne krije da "oseća da je odužio svoj dug prema Tvorcu i jeziku". Bogu u meri kojom ga je obdario, a jeziku u obimu kojim ga je "razgovorio i raspevao".


Akademik Vladeta Jerotić smatra da Borivoj Rašuo, živeći sudbinu srpskog naroda i odlazeći iz svog kninskog kraja, pesnik koji s pravom tvrdi da u poeziji ne treba izbegavati ni svoj kraj, ni svoj jezik, ni svoje poreklo "jer u tom slučaju prestajemo da budemo svoji, a ne doprinosimo opštosti".


Konstatujući da "sedam knjiga ispevanih skoro u dahu, ne nastaju tek tako", Srba Ignjatović je, promovišući prošle godine Rašuina izabrana dela, ocenio da je reč "o pesniku iz plejade onih koji su umeli da u stare vrčeve uliju, kako se to metaforički kaže, novo vino".

Misao u desetercu

Svoju poeziju nastojao sam da iskažem kroz staru poetiku i metriku, karakterističnu za srpski romantizam i realizam, svestan svih rizika koji taj povratak ka davnašnjem nosi sa sobom... Namera mi je je bila da oživim srpski desetarac, formu u kojoj Srbi vekovima misle, pevaju i tuguju - objašnjava Rašuo.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online