Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Ponedeljak 06.11.2017.
00:55
A. Vučićević - Vesti A

Negovanje identiteta u rasejanju (1): Srpski ne čuvaju ni crkva ni država

Jezik je kuća naroda, govorila je svojevremeno jedna od najvećih srpskih književnica Isidora Sekulić. Naša kuća je onda, čini se, u sve dubljoj krizi. Jezik se ne može posmatrati samo kao sredstvo komunikacije, već i kao srž istorije naroda, i njegovim iščezavanjem gubimo i identitet.

Z.Vicelarević
Dragoceni časovi: Srpski mališani u inostranstvu sa radošću uče ćirilicu

Za očuvanje identiteta, jače od onih koji su na izvoru jezika u samoj Srbiji, moraju da se bore svi oni koji su trbuhom za kruhom pošli preko granice. Prema nezvaničnim podacima, u dijaspori živi oko četiri miliona Srba. Svega dva odsto dece pohađa dopunsku nastavu srpskog jezika. Ostalih 98 odsto srpski jezik uči eventualno kod kuće, a možda ni tamo.

Ukoliko izgube jezik, gube dodir s otadžbinom. Mi možemo da se sporazumevamo i na drugim jezicima i na druge načine, ali taj gubitak ne možemo nadoknaditi. Zato je učenje, negovanje i očuvanje srpskog jezika, posebno među našom decom u dijaspori, suštinski i strateški važna stvar. Srbija organizuje dopunsku nastavu za decu u Evropi i ponegde postoje honorarni nastavnici van evropskih granica, dok u Americi, Kanadi i Australiji nastava maternjeg jezika zavisi isključivo od samoorganizacije roditelja i eventualno crkve.

Dijaspora stalno apeluje da je potrebno jače angažovanje države, mnogo veći broj prosvetnih radnika koji će raditi na obrazovanju dece, ne samo u polju jezika, već i kada je reč o učenju srpske istorije, upoznavanje sa kulturnim nasleđem, geografijom... Milion evra, koliko država godišnje izdvaja za dopunsku nastavu u rasejanju, premalo je za bilo kakav kvalitetan program. Na četiri miliona Srba, školske dece ima bar nekoliko stotina hiljada. Na toliki broj mališana, bilo bi potrebno bar hiljadu prosvetnih radnika. A ima ih širom sveta ukupno četrdesetak.

Kamp u manastiru

Jedan od dobrih primera kako deci u rasejanju treba pružiti podršku u učenju maternjeg jezika jeste Letnja škola srpskoj jezika i kulture u Sremskim Karlovcima koja sa velikim uspehom radi već dve decenije. Deca imaju priliku da se druže sa svojim vršnjacima iz Srbije, da upoznaju zemlju iz koje su potekli, i da kroz niz različitih radionica poboljšaju svoje poznavanje maternjeg jezika. Sličan projekat organizuje i vladika Lavrentije u manastiru Svetog oca Nikolaja kraj Ljubovije. Tamo se svakog leta organizuje kamp za decu iz dijaspore koja mogu da provedu raspust učeći srpski jezik i upoznajući bolje pravoslavnu veru.

Tokom 2015. godine nadležni u Srbiji sproveli su onlajn anketu među predstavnicima dijaspore o učenju srpskog jezika u inostranstvu, čiji je cilj da se utvrdi koliko su roditelji u dijaspori zainteresovani da svoju decu upišu u škole dopunske nastave srpskog jezika i da li bi eventualno učestvovali u troškovima rada škola. Učestvovalo je 824 roditelja, od čega se 455 izjasnilo da su spremni da sufinansiraju časove srpskog jezika, a najčešće su navodili da bi plaćali 10-20 evra mesečno. Više od 70 odsto ispitanika istaklo je da su nezadovoljni trenutnim stanjem dopunske nastave, a čak 800 roditelja je reklo da su ti časovi za njihovu decu izuzetno važni.

- O srpskom jeziku i pismu, ni u matici, a kamoli u dijaspori, ne brine niko: ni država, ni crkva, ni roditelji. A oni su tri ugaona oslonca svakog jezika. Četvrti je sam pojedinac. Ako o jeziku niko ne brine, onda se dešava ovo što se se u naše doba dešava sa srpskim: krčme ga na četiri-pet jezika i oni kojima treba i kojima ne treba, podvaljuju nam tuđe pismo, umesto jezičkih pravila koja neguju lepotu književnog jezika svakog naroda kod nas stihija politikanata, šunda polupismenih zabavljača i šićardžija normira jezik - rekao je srpski književnik iz Toronta Radomir Baturan.

Male plate

Slabo je i interesovanje prosvetnih radnika za rad u dijaspori, zbog loših uslova rada, malih primanja i loše organizacije. Stalno zaposleni nastavnici imaju primaju oko 1.500 evra, ali većina njih radi honorarno, pa je plata tri puta manja, što je, na primer, u Francuskoj ili Nemačkoj nedovoljno da se pokriju osnovni životni troškovi.

Profesorka dopunske nastave srpskog jezika u Francuskoj Snežana Miletić ističe da je za očuvanje jezika u rasejanju ključ motivacija:

- Decu morate motivisati da požele sama da uče jezik i tradiciju svojih predaka. To je najteže...

Sutra - Negovanje identiteta u rasejanju (2): Kuća kao učionica
 

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
  • 2024 © - vesti online