Seoba balkanske radne snage (3): Raj za maserke i kamiondžije

Nezaposlenost u Hrvatskoj nezaustavljivo raste i baš uoči turističke sezone obara sve rekorde, preteći da ovog leta premaši magičnu brojku od 350.000 prijavljenih na biroima za zapošljavanje. Prvi put se ovog proleća dogodilo da se broj nezaposlenih smanji u letnjoj sezoni, jer je daleko veći priliv nezaposlenih zbog brojnih stečajeva, koji i dalje pogađaju proizvodni sektor.

 

Ekonomski analitičari procenjuju da će do kraja godine u Hrvatskoj biti ugašeno oko 25.000 radnih mesta, čime će problem nezaposlenosti prerasti u društvenu krizu. Ono što posebno zabrinjava je struktura nezaposlenih, među kojima je sve više mladih, koji prvi put traže posao.

Mnogima to i polazi za rukom. Studija Svetske banke pokazala je da je svaki treći Hrvat s diplomom pobegao u inostranstvo i pre krize. Kriza je to stanje samo potencirala jer je sada četvoro od deset mladih do 24 godine bez posla, a u EU, na primer, dvoje. Na birou rada ima 56.000 nezaposlenih bez jednog dana radnog iskustva. Većina će prvo zaposlenje naći izvan Hrvatske.

No, podaci pokazuju da ne odlaze samo mladi i obrazovani. Odlaze svi kojima se ukaže prilika i koji mogu nešto raditi. Tako se samo u januaru ove godine oko hiljadu nezaposlenih Hrvata otisnulo na neko od nemačkih poljoprivrednih imanja u potrazi za zaradom i kakvim-takvim poslom. Procenjuje se da ih sada u špici sezone više od 5.000 u Nemačkoj bere šparoge, jagode i radi na drugim sezonskim poslovima u poljoprivredi, građevini, ugostiteljstvu ili bolnicama.

Iz Istre i Dalmacije, ali i prostora bivše Krajine, najčešće se regrutuju kućne pomoćnice i negovateljice starijih i nemoćnih osoba u Italiji. Prema podacima, oko 8.000 hrvatskih državljanki te poslove radi legalno, a još 12.000 povremeno i bez urednih papira. Procenjuje se da u Italiji legalno radi oko 25.000 radnika iz Hrvatske i još toliko na crno.

S druge strane, vlada je pre nekoliko meseci donela kvote za izdavanje radnih dozvola strancima. Iako je skoro dostigla lični rekord nezaposlenosti, Hrvatska uvozi masere, pilote, duvače stakla, radnike u brodogradnji, pa čak i vozače šlepera, jer hrvatske kamiondžije ne žele da voze u Sibir. Ove godine Hrvatska je zaposlila 271 stranca elektrozavarivača u brodogradnji, iako na birou čeka domaćih 206! Splitski Brodosplit uglavnom zapošljava radnike iz BiH, a visokoškolovanih skoro da nema.

Turizam i ugostiteljstvo stigli su na sam vrh liste privrednih delatnosti koje, navodno, ne mogu da funkcionišu bez radnika iz inostranstva. Instruktori golfa i degustatori vina, pišu hrvatski mediji, sigurno preko zime mogu da se obuče u armiji nezaposlenih hrvatskih radnika, a valjda zemlja koja ima 31.067 kilometara kvadratnih teritorijalnog mora ima obučene i zdrave instruktore ronjenja.

Prošle godine kad je Hrvatska imala 300.000 nezaposlenih uvezla je na primorje 40 stranih animatora, 30 turističkih zastupnika, 60 stranih kuvara nacionalnih i 40 instruktora ronjenja! Čak 50 Tajlanđanki masiralo je hrvatske turiste "posebnim vrstama masaže", kako je stalo u Vladinom obrazloženju za njihove dozvole za rad.