Seoba balkanske radne snage (3): Raj za maserke i kamiondžije

Ekonomski analitičari procenjuju da će do kraja godine u Hrvatskoj biti ugašeno oko 25.000 radnih mesta, čime će problem nezaposlenosti prerasti u društvenu krizu. Ono što posebno zabrinjava je struktura nezaposlenih, među kojima je sve više mladih, koji prvi put traže posao.

Mnogima to i polazi za rukom. Studija Svetske banke pokazala je da je svaki treći Hrvat s diplomom pobegao u inostranstvo i pre krize. Kriza je to stanje samo potencirala jer je sada četvoro od deset mladih do 24 godine bez posla, a u EU, na primer, dvoje. Na birou rada ima 56.000 nezaposlenih bez jednog dana radnog iskustva. Većina će prvo zaposlenje naći izvan Hrvatske.

No, podaci pokazuju da ne odlaze samo mladi i obrazovani. Odlaze svi kojima se ukaže prilika i koji mogu nešto raditi. Tako se samo u januaru ove godine oko hiljadu nezaposlenih Hrvata otisnulo na neko od nemačkih poljoprivrednih imanja u potrazi za zaradom i kakvim-takvim poslom. Procenjuje se da ih sada u špici sezone više od 5.000 u Nemačkoj bere šparoge, jagode i radi na drugim sezonskim poslovima u poljoprivredi, građevini, ugostiteljstvu ili bolnicama.

Jagma za Kanadom Preko projekta Work Canada ove će godine 300 mladih iz Hrvatske dobiti jednogodišnju radnu vizu i otići na privremeni rad u Kanadu. Reč je o projektu koji se u Hrvatskoj provodi već drugu godinu, a za koji vlada prava jagma. Program daje priliku odlaska u Kanadu mladima između 18 i 35 godina, a obrazovanje koje su stekli pri tom nije bitno. Program traje dve godine, a može se i produžiti.   Šalji pare zavičaju Prema istraživanju Svetske banke, Hrvata koji su na privremenom radu u inostranstvu ima već sada 17 odsto, odnosno više od 750.000, najviše u Nemačkoj, Australiji, Austriji, SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Italiji i Švajcarskoj. Oni su samo prošle godine svojim porodicama u Hrvatskoj uplatili 1,54 milijarde dolara.

Iz Istre i Dalmacije, ali i prostora bivše Krajine, najčešće se regrutuju kućne pomoćnice i negovateljice starijih i nemoćnih osoba u Italiji. Prema podacima, oko 8.000 hrvatskih državljanki te poslove radi legalno, a još 12.000 povremeno i bez urednih papira. Procenjuje se da u Italiji legalno radi oko 25.000 radnika iz Hrvatske i još toliko na crno.

S druge strane, vlada je pre nekoliko meseci donela kvote za izdavanje radnih dozvola strancima. Iako je skoro dostigla lični rekord nezaposlenosti, Hrvatska uvozi masere, pilote, duvače stakla, radnike u brodogradnji, pa čak i vozače šlepera, jer hrvatske kamiondžije ne žele da voze u Sibir. Ove godine Hrvatska je zaposlila 271 stranca elektrozavarivača u brodogradnji, iako na birou čeka domaćih 206! Splitski Brodosplit uglavnom zapošljava radnike iz BiH, a visokoškolovanih skoro da nema.

Turizam i ugostiteljstvo stigli su na sam vrh liste privrednih delatnosti koje, navodno, ne mogu da funkcionišu bez radnika iz inostranstva. Instruktori golfa i degustatori vina, pišu hrvatski mediji, sigurno preko zime mogu da se obuče u armiji nezaposlenih hrvatskih radnika, a valjda zemlja koja ima 31.067 kilometara kvadratnih teritorijalnog mora ima obučene i zdrave instruktore ronjenja.

Prošle godine kad je Hrvatska imala 300.000 nezaposlenih uvezla je na primorje 40 stranih animatora, 30 turističkih zastupnika, 60 stranih kuvara nacionalnih i 40 instruktora ronjenja! Čak 50 Tajlanđanki masiralo je hrvatske turiste "posebnim vrstama masaže", kako je stalo u Vladinom obrazloženju za njihove dozvole za rad.