Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
10
Sreda 18.01.2012.
14:15
Piše: Nebojša Bogunović A

Jugoslavija na ruševinama Srbije (9): Stena o vratu Srbije

MIROVNJACI SVODE RAČUNE: Klemanso i Vilson 1918. u Parizu
 


Cena koju je srpski narod morao da plati ujedinjujući se u zajedničku državu sa Hrvatima i Slovencima bila je previsoka i u političkom i u ekonomskom pogledu. To se ispoljilo već u prvim danima nove jugoslovenske države, prilikom održavanja Mirovne konferencije koja je 1919. i 1920. zasedala u Parizu. Političke posledice su se iskazale već u nepoverljivom stavu učesnika ove konferencije prema članovima jugoslovenske delegacije, koji su predstavljali novu državu, već obrazovanu 1. decembra 1918. godine.

Predsedavajući Mirovne konferencije i bivši predsednik Francuske republike Žorž Klemanso otvoreno je rekao: "Buknuo je veliki rat, jedna se jugoslovenska država (Srbija) borila na našoj strani i sada žanje slavu i čast, koju joj istorija ne može poreći. Nasuprot tome, vidimo Jugoslovene (Hrvate i Slovence), koji su se u redovima austrijske vojske, sve do poslednjeg časa borili protiv nas."
 

Paprena cena
 

Aleksandar Karađorđević

Srpski političari koji su se zdušno zalagali za stvaranje Kraljevine SHS bili su preneraženi kada su uvideli kolika je i ekonomska cena ujedinjenja.

Pripremajući se za Mirovnu konferenciju, na kojoj je trebalo da se odlučuje i o visini ratne odštete državama pobednicama, jugoslovenski eksperti su sačinili detaljan elaborat u kome su izneli sledeće podatke: Srbija je u ratu izgubila preko milion ljudi (svaki četvrti stanovnik bio je mrtav); iz rata je izašlo 264.000 invalida i ratne siročadi; 70 odsto privrede bilo je uništeno, a železnički saobraćaj potpuno razoren.

Ukupna ratna šteta iznosila je 13 milijardi francuskih franaka u zlatu. Članovi delegacije, koju je predvodio bivši predsednik srpske vlade Nikola Pašić, očekivali su da će zahtev za isplatu ratne štete biti povoljno i brzo rešen. Čekalo ih je ogromno razočaranje. Učesnici konferencije bili su spremni da priznaju ratnu štetu Srbiji zbog ljudskih žrtava i razaranja, ali su zahtevali da Hrvatska i Slovenija plate ratnu štetu jer su bili na strani Austrougarske. Regent Aleksandar Karađorđević je dao izjavu francuskoj novinskoj agenciji Havas u kojoj je rekao "da ne treba zahtevati od naroda novog Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca da potpiše obaveze, koje su iznete u poslednjem trenutku, te da se pitanje o ratnoj šteti treba da reši pravednije za nas".

Pravednije rešenje, prema njemu, bilo je da Hrvatska i Slovenija ne plate ratnu štetu. Za takvu opciju su se zalagali i članovi jugoslovenske delegacije, a naročito ministar inostranih poslova dr Ante Trumbić, koji je smatrao da bi bilo politički štetno i nepopularno da Hrvati i Slovenci plate ratnu štetu "svojoj braći Srbima, sa kojima su se tek ujedinili". Predstavnici velikih sila prihvatili su zahtev jugoslovenskog regenta da se Hrvatima i Slovencima oprosti "ratno dugovanje", ali je Srbija time bila oštećena za nekoliko milijardi francuskih franaka u zlatu. Iako su otpisali ratnu štetu "srpskoj zapadnoj braći" saveznici to nisu hteli da učine sa državnim dugovima Austrougarske.

Oni su zahtevali da sve oblasti koje su se posle završetka Prvog svetskog rata izdvojile iz Habzburške monarhije, a to znači i Hrvatska i Slovenija, plate ove dugove. Finansijsko opterećenje koje je po ovom osnovu palo na Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca iznosilo je 3 milijarde dinara. Da bi paradoks bio veći, srpski narod je morao da otplati austrougarske državne zajmove, koji su, između ostalog, podignuti i radi nabavke oružja i municije sa kojima je 1914. godine napadnuta Srbija.

NOVA BRAĆA: Trumbić i Pašić (prvi i drugi sleva) u Parizu
 


Velika finansijska opterećenja koja je Jugoslavija trpela opraštajući štetu i preuzimajući državne dugove svoje "zapadne braće" istoričar Branislav Gligorijević je okarakterisao kao "kamen o vratu Srbije". A taj kamen nije bio tako mali: prema tvrđenju dr Velizara Jankovića, finansijskog eksperta Jugoslovenske delegacije u Parizu, od 13 milijardi francuskih franaka, koliko je iznosila ratna šteta Srbije, nova jugoslovenska država, posle velikodušnih opraštanja "braći" mogla je da očekuje samo 500 miliona franaka.

Najinteresantnije, ali sa istorijskog stanovišta najkrupnije pitanje je: šta je Pašića i regenta navelo da se upuste u stvaranje jedne državne u kojoj je trebalo da žive tri naroda koji su razdvajale duboke istorijske, kulturne i verske razlike. Kao najkrupniji razlog za ujedinjenje obojica su navodili potrebu da se zajedno sa Hrvatima i Slovencima stvori jedna veća i snažnija država, nego što je Srbija, koja će sa svojih 12 miliona stanovnika biti čvrst bedem u slučaju ponovne germanske ekspanzije u pravcu Balkana. Iskustvo iz Drugog svetskog rata, a naročito prilikom nemačkog napada na Jugoslaviju u aprilu 1941. godine, pokazuje, međutim, da većina Hrvata, ne samo da nije ojačala bedem protiv germanske najezde, nego je svojom izdajom tu prepreku uklonili pred neprijateljem. Kao drugi ozbiljan razlog za stvaranje zajedničke države istican je sledeći argument:

Samo u granicama Jugoslavije, Srbi mogu biti okupljeni i živeti u jednoj državi. Tu tvrdnju su kasnije doveli u pitanje neki demografski stručnjaci, među njima i Stevan Moljević, ideolog pokreta Draže Mihailovića, koji je sačinio jednu geografsku kartu, iz koje se vidi da se uz manju razmenu stanovništva mogla stvoriti Srbija u etničkim granicama, i da je iz tih razloga stvaranje Jugoslavije bilo nepotrebno. Prema tvrđenju češke istoričarke Milade Paulove, politički stavovi Nikole Pašića posle Oktobarske revolucije znatno su se promenili. On je sve manje bio jugoslovenski orijentisan a sve više počeo da zagovara srpsku opciju. To potvrđuje i njegov najbliži saradnik Jovan Jovanović Pižon.

On kaže: "Predsednik srpske vlade davao je izjave i diplomatski radio na oslobođenju i ujedinjenju svih Srba, Hrvata i Slovenaca, ali nije bio ubeđen da je to i moguće i da je uopšte izvodljivo. Što god se rat više bližio kraju, to je njegovo osećanje bivalo jače." Na osnovu uvida u mnoge istorijske izvore može se doneti poražavajući zaključak: srpski političari, na čelu sa Pašićem i regentom, nisu imali ni jasnu viziju, ni razrađenu koncepciju u stvaranju jugoslovenske države. To je, između ostalih, tvrdio i ugledni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i ministar u radikalskoj vladi dr Lazar Marković.

 

Neuzvraćena ljubav


Regent Aleksandar Karađorđević se pred kraj Prvog svetskog rata toliko zaneo jugoslovenskom idejom da je smatrao da se prilikom stvaranja Jugoslavije neće nailaziti na krupnije teškoće. Dan pre proglašenja ujedinjenja, odnosno 30. novembra 1918, budući kralj Aleksandar je na upozorenje nekih srpskih političara iz Hrvatske "da su Hrvati i Slovenci u golemoj većini za republiku, a ne za monarhiju, između ostaloga i zato što su kralj i regent Srbijanci i pravoslavne vere", odgovorio sledeće:

"Ja podjednako volim i Slovence, i Hrvate i Srbe." Ta ljubav, izgleda, nije bila uzajamna: kada je 1921. godine dospela otplata državnog duga Kraljevine Srbije Francuskoj, koji je učinjen u toku Prvog svetskog rata, dr Ante Trumbić je postavio sledeće pitanje: "Da li se te obaveze odnose i na Hrvate i Slovence, pošto oni tada nisu živeli u Kraljevini Srbiji?" 

Iskustvo i polet

 

Nikola Pašić je u trenutku stvaranja "jugoslovenskog embriona" imao preko 70 godina i bio već umoran političar, ali je od svih ostalih posedovao najviše znanja u vođenju državnih poslova, dok je regent Aleksandar sa 25 godina bio mladalački poletan, ali bez dovoljno državničkog i političkog iskustva. Za Pašića bi se moglo reći da je na početku bio zagrejani Jugosloven, ali se u procesu rađanja nove države počeo hladiti, dok je regent Aleksandar 1914. godine, kao vrhovni komandant vojske bio i fizički i politički odsutan iz Niša u kojem se "krojila karta Jugoslavije", ali se u toku rata naglo počeo zagrevati za jugoslovensku ideju.


Srbi zatvaraju oči

 

Ruski poslanik pri srpskom dvoru za vreme Prvog svetskog rata knez Grigorije Nikolajevič Trubecki je u svojim memoarima konstatovao: "Srpske težnje o ujedinjenju Južnih Slovena, zapravo težnje o prisajedinjenju Hrvatske Srbiji, bile su, u stvari, veoma neodređene po pitanju koji bi oblik trebalo da ima buduća nova, jedinstvena država. Skloni optimizmu, Srbi su zatvarali oči pred teškoćama, ne želeći da vide duboke razlike između sebe i Hrvata. Međutim, te razlike nahodile su se u svim vidovima života oba naroda."

POVEZANE VESTI

Sreda 18.01.2012. 15:09
Kralj Alesandar je izgleda bio pravi komunista i veliki glbalista. NJEGOV ODGOVOR : " Ja podjednako volim i Slovevnce, i Hrvate i Srbe", je uzasan! Nas kralj", odnosno Hrvatsko-Slovenacki KRALJ je u to vreme bio tinejdzer a Pasic politicki starac. ALI ZAJEDNO BILI SU VRLO NAIVNI i lakomisleni. PRECI PREKO MILION Srpskih ZRTAVA i uci u zajednicku drzavu sa svojim dzelatom je PRIMER ZA OSUDU. Odmah ce se Pasic i kralj Aleksandar ujesti za guzicu kada su videli sta im rade katolicka braca Hrvati ispred nosa a sta iza ledja . Novo klanje ali u firerovskim crnim kosuljama katolicki Hrvati izvode 1941 do 1945-e. TRECE KLANJE I ZAVRNICU NAD SRBIMA CINE 1995- u cuvenoj Oluji.
Sreda 18.01.2012. 14:31
Molim hr posetioce ovog portala da ostave svoje komentare:
Četvrtak 19.01.2012. 23:50
... srbin je bio jeste i bice samo i jedino SELJAK ...zasluzili smo sve! NE postoji gluplji i naivnijji narod od naseg (postojali su , al su izumrli i nas ceka ista takva sudbina) Samo Svemirac Srbiju Spasava
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
  • 2024 © - vesti online