Hrvatima blago i srpske crkve
Na vrhu liste potraživanja prema Srbiji, zvanični Zagreb stavio je povratak kulturnih dobara koja su sklonjena u vreme rata 90-ih i pohranjena u nekim od kulturnih institucija u Srbiji. I sve bi bilo u redu, jer ukradeno uvek treba da bude vraćeno vlasnicima, da se iza bezobzirnog zahteva Hrvatske ne krije vazda prećutkivan podatak da se u najvećem broju ovih potraživanja radi o imovini Srpske pravoslavne crkve i predmeta koji su deo kulturnog i nacionalnog identiteta Srba iz Hrvatske. Onog naroda i one crkve koje su hrvatska vojska i njeni branitelji pljačkali, palili i uništavali u bitkama koje Zagreb sada slavi kao deo "domovinskog rata u borbi protiv srpsko-četničkog okupatora"!
Ovaj logički nonsens, da se lopovima i uništiteljima vraća ono što su oni u ratu uništavali iznova šokira, pogotovu što od zvaničnog Beograda i nakon upravo završene posete srpskog šefa diplomatije Ivice Dačića Zagrebu, izostaje adekvatan odgovor.
- Hrvatska pokušava da dokaže da je to hrvatska kulturna baština, isto kao što pokušavaju da Srbe pretvore u Hrvate. Oni ne kažu šta se desilo sa onim kulturnim blagom koje je ostalo iza proteranog srpskog naroda. Ne kažu, jer je najvećim delom uništeno. Ja sam došao do podatka da je oko 7.000 ikona Srpske pravoslavne ckrve nestalo za vreme rata u Hrvatskoj, a mi ne postavljamo pitanje Zagrebu šta je sa tim blagom. Kada bih bio zloban mogao bih reći da to sada vraćaju da bi sledećom prilikom mogli da unište - primećuje Milojko Budimir, nekadašnji direktor Muzeja Kninske Krajine.
U srpskom Ministarstvu kulture i informisanja kažu da Hrvatska potražuje nešto više od 1.000 predmeta.
Kako je za "Politiku" objasnila predsednica srpskog dela mešovite srpsko-hrvatske komisije za povraćaj kulturnih dobara Asja Drača-Muntean, većim delom radi se o ikonama Srpske pravoslavne crkve, "ali su na spisku i predmeti iz privatnih kolekcija i iz institucija kulture".
Otud se nameće pitanje kakav je stav SPC? Da li srpska crkva pristaje da o njenoj imovini odlučuje mešovita državna komisija, u kojoj se na srpskoj strani već godinama menjaju ljudi, neretko nedovoljno upućeni i bez energije da zaštite kulturnu baštinu Srba iz Hrvatske?
Pročitajte još:
* "Filaret privremeno razrešen dužnosti"
* Posle Vaskrsa "seča" vladika
* Zločinac im i patrijarh Pavle
- Pravoslavne ikone i duhovnu baštinu srpske crkve treba vratiti u Hrvatsku kad se u nju vrati i izbegli srpski narod - iznosi stav SPC vladika dalmatinski Fotije.
Ali, kako u intervjuu za "Politiku" ističe vladika, i dve decenije posle okončanja rata, srpske crkve i manastiri u Hrvatskoj su meta izgrednika.
Vraćeni predmeti iz Slavonije
Najveći deo koji je do sada predat Republici Hrvatskoj odnosi se na kulturno blago iz Istočne Slavonije. Ta dobra su se čuvala u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika i bilo je konzervirano.
Jedan deo vraćenog blaga je poticao iz muzeja u Vukovaru, dok su ostatak predstavljale ikone i druga dobra SPC koja su proteklih godina vraćena u tamošnje srpske bogomolje.
- Bezbednije su one svetinje gde ima više našeg naroda. Iz ove činjenice se jasno vidi da problem obnove crkava i manastira Eparhije dalmatinske, kao i eventualni povraćaj kulturnog blaga iz Srbije, nije moguće odvojiti od povratka Srba na prostore Dalmacije. To mora biti paralelan proces - ističe vladika.
Milojko Budimir primećuje da je vladika Fotije u početku imao stav da sve što je sklonjeno od ratnog požara treba vratiti, ali da je i on sada promenio stav, jer incidenti koji ugrožavaju imovinu SPC u Hrvatskoj ne prestaju, dok hrvatska država opstruiše sporazum i svoju obavezu da srpske bogomolje dovede u funkcionalno stanje pre nego što ikone i ostala blaga budu vraćena.
Nove ucene Zagreba
Našoj državi je članstvo u EU prioritet i sva pitanja o kojima bi trebalo da razgovora a tiču se proteranih Srba, gura pod tepih, objašnjava Budimir zašto je toliko srpska država inertna, pa se pravda i kada joj Zagreb traži blago SPC.
- Ministar Dačić kaže da će ta pitanja biti pokrenuta, ali je Hrvatska kroz poglavlje 23. njih ostavila iza sebe i sada kao članica EU ucenjuju Srbiju. Osim ovog apsurda oko kulturnog blaga slično je sa pričom o nestalima koju Zagreb stalno poteže kao deo nerešenih pitanja sa Srbijom, iako je među nestalima Srba dva puta, a možda i tri puta više. Čudi me što predsednik naše komisije o nestalima Veljko Odalović ne izađe sa podacima. Uostalom, Srbi iz Hrvatske potražuju imovinu vrednu 30 milijardi evra, ali se to ne poteže - kaže Milojko Budimir.
- Nažalost, Srbe koji su otuda niko ne pita. Naši ljudi koji su izbegli nisu da se to vrati, jer su izneverena njihova očekivanja da se u Hrvatskoj stvore uslovi za njihov povratak i status ravnopravnih građana. Umesto toga, nakon što su nam uzeli status naroda, sada nam se, kada nova hrvatska predsednica izjavi da su svi građani u Hrvatskoj - Hrvati, preti i sa oduzimanjem statusa nacionalne manjine - komentariše za "Vesti" Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske.
Kao deo ratne štete?
Više je dokumenata kojima je regulisano vraćanje kulturnog blaga, a jedan od njih potiče iz 2012. i sa srpske strane potpisao ga je tadašnji ministar kulture Predrag Marković. U tom Protokolu se pozivaju na hrvatski Zakon o utvrđivanju ratne štete i Uputstva za primenu ratne štete, te da se od Srbije potražuje 28.843 muzejskih predmeta i 3.097 kulturnih dobara iz manastira, crkava i privatnih zbirki, kao i arhivska i bibliotečka građa.
Kusovac: Spasli smo 1.000 ikona
Dugogodišnji kustos Narodnog muzeja u Beogradu Nikola Kusovac bio je deo tročlanog tima kojeg je Srbija po izbijanju ratova 90-ih formirala sa ciljem da se spasu kulturna blaga u ratnim područjima. U izjavi za "Vesti" Kusovac ističe kako se sve radilo da ta baština bude pohranjena na adekvatnim lokacijama i zaštićena.
- Cela ova priča je hrvatski cinizam. Mi nismo otuđivali već smo spasli oko 1.000 ikona iz bogomolja SPC, a mnoge od tih crkava su u ratu uništene i devastirane. Pa ja sam lično prisustvovao uništavanju imovine vladičanskog dvora u Pakracu - kaže Kusovac.
On ističe da srpska crkva aljkavo vodi evidenciju svoje imovine, a da je nesumnjivo da su ikone i dva ikonostasa iz 18. veka iz crkava u selima Veliki Bastaji i Lisičine u Slavoniji donošenjem u Srbiji spasena od uništenja.
- Gde da se vrate ti ikonostasi kada su te crkve uništene? Da se vrate u hrvatske muzeje, pa to je besmisleno - smatra Kusovac.
