Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Četvrtak 16.03.2017.
03:11
N. S. Preradović - Vesti A

Laži i prevare industrije hrane (4): Trpeza rasadnik bolesti

Sudeći prema uvozu svakojakih namirnica iz celog sveta koje se mogu naći u našim prodavnicama i pijacama sva je prilika da građani Srbije ne znaju šta jedu, niti naslućuju poreklo i kvalitet hrane koja im se nađe u tanjiru.

M. Karović
Srbija uvozi sve i svašta

Naime, srpski uvoznici kupuju hranu iz celog sveta, čak i onu koje imamo dovoljno, pa tako jedemo pasulj iz Kirgistana, paradajz iz Moldavije, pijemo mleko iz Hrvatske i Mađarske, meso iz Brazila.

Na zelenim pijacama širom Srbije uobičajena je prodaje hrane nepoznatog porekla.

Tako nije retkost da se tik uz mladi kupus nude suhomesnati proizvodi nevešto upakovani, a riblje konzerve i čokolada su obavezan deo ponude.

Lila bombone, plavi sladoled

Lila bombone, plavi sladoled... Izgledaju primamljivo, ali su izuzetno opasni. U više od 6.000 proizvoda na policama supermarketa nalaze se aditivi. Oni služe da bi ukus ili boja namirnica bili upadljiviji, ali mogu da budu okidači za pojavu zloćudnih bolesti.

U uvozu preovladava grupa takozvanih nekonkurentnih proizvoda poput kafe, svežih banana i pomorandži, čajeva, kakaoa, začina, GMO soje...

Meso stiže iz Brazila, Holandije i Španije. Mesne prerađevine iz Crne Gore, Makedonije, Španije, Italije i Nemačke, pasulj iz Kazahstana i Azerbejdžana, mleko iz Austrije, Mađarske i Italije...

Mnoge ove namirnice su genetski modifikovane, što znači da imaju pogubno dejstvo na ljude.

Bacamo desetine miliona evra na uvoz mesa, mleka, voća i povrća.

M. Karović
Petar Bogosavljević

- Ne treba da dajemo devize za ove, ali ni za mnoge druge poljoprivredne proizvode, jer imamo resurse da ih proizvedemo za naše potrebe i izvoz, ali pod uslovom da budemo konkurentni cenom - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije.

To što naše trgovinske firme, dodaje Bogosavljević, naručuju iz inostranstva povrće i druge proizvode, nije problem samo trgovaca. Daleko je veća odgovornost državnih organa.

- Kako je moguće da nam je jeftinije da pasulj uvozimo iz Kirgistana, krompir iz Holandije, a beli luk iz Kine, nego da ga ovde proizvodimo - pita se Bogosavljević.

Posebnu enigmu za potrošače predstavlja upotreba aditiva u namirnicama koje jedemo, kao i neretko preterana količina pesticida na voću i povrću.

Kupovina sopstvenih jabuka

Naše jabuke uvozimo iz Slovenije - izvezemo ih Slovencima za bagatelu u septembru, oni ih drže u hladnjačama, zatim nam ih prodaju po višestrukoj ceni u aprilu. Da bismo jabuke ovogodišnjeg roda jeli u februaru, trgovci ih uvoze iz Čilea, a kruške iz Južne Koreje. Jedne zime seljaci bacaju krompir, a sledeće ga uvozimo.

- U 18. i 19. veku jela se isključivo sveža hrana. Danas to, nažalost, nije moguće. Aditivi u dozvoljenim količinama nisu opasni, ali valja znati da je hemija dobar sluga, a loš gospodar. Ne sme se preterati u korišćenju aditiva - kaže Milan Prostran, agroekonomista.

Muke Hrvata

Sličan problem imaju i susedi. Tako su nedavno Hrvati otkrili da je "domaći" med koji jedu zapravo stigao sa Dalekog istoka.
- Kineski med postane hrvatski ako mu se doda samo kap domaćeg, a uvozimo krompir pun pesticida koji je u Nemačkoj zabranjen - jadaju su hrvatski potrošači!

Mada nijedan trgovinski lanac neće prihvatiti proizvod ukoliko nema HCCP sertifikat, ni on ne predstavlja nikakvu garanciju već samo dokazuje da postoji uspostavljen sistem proizvodnje.

Neobavešteni i gojazni

Kada je reč o zdravoj ishrani, najlošije smo obaveštena nacija u Evropi, a oporezivanje nezdrave hrane još nije na vidiku.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da svaki drugi stanovnik Srbije oseća posledice brze hrane: peciva, kolača, slanih grickalica, hamburgera koji sadrže transmasne kiseline, zasićene masti, soli, šećer, glavne krivce za gojaznost, prisustvo lošeg holesterola, pojavu kardiovaskularnih i drugih hroničnih bolesti.

Ministarstvo zdravlja je svojevremeno najavljivalo uvođenje poreza na nezdravu hranu, kao što su to uradile Mađarska i još neke evropske zemlje.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ovan21. 3. - 20. 4.
Susret ili rasprava sa jednom osobom na vas počinje da deluje zamorno. Osećate blagu rezignaciju, jer poslovni događaji ne idu u željenom pravcu. Ipak, nemojte dozvoliti da u vama prevlada nesigurnost i depresivno raspoloženje. Prijaće vam susret sa jednom bliskom ili dragom osobom, koja donosi vesti.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
  • 2024 © - vesti online