Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
2
Subota 17.01.2015.
07:28 >> 15:57h
S. Sudar - Vesti A

Dragoceni dokument o ustaškom genocidu

"Savo vodo... Jasenovče odnela te voda, u tebi sam ostala bez roda", iz grla je potresno pevala Svetlana Spajić, sakupljač i izvođač tradicionalnih srpskih pesama, otvarajući promociju fotomonografije "Zločini nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" autora Jovana Mirkovića, u izdanju "Sveta knjige", koja je promovisana u dupke punoj svečanoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu.

Doprinos istini: Detalj s promocije u svečanoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu
 

Na promociji su govorili akademik Vasilije Krestić, koji je i pisac predgovora, vladika slavonski Jovan (Ćulibrk), zatim dr Milan Koljanin, predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida i koordinator Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora SPC, istoričar prof. dr Veljko Đurić Mišina, naučni saradnik u Institutu za savremenu istoriju, kao i Stevo Ćosović, urednik izdanja i autor Jovan Mirković.

Svi govornici su se saglasili da ova monografija, objavljena na srpskom i engleskom, ima presudnu ulogu u našoj istoriografiji i dragocen je dokument koji potvrđuje da je genocid nad Srbima u Hrvatskoj bio institucionalizovan i da je bio planski program Nezavisne države Hrvatske.

Stara ideja o istrebljenju

Akademik Vasilije Krestić je u svom govoru naglasio i da je ideja o ubijanju Srba u Hrvatskoj stara.

"Ona traje još od vremena revolucije 1848. godine i od tada je sve bilo podređeno cilju da se stvori velika, etnički čista katolička Hrvatska", rekao je cenjeni akademik.

- Od 1948. do 1992. godine nijedna institucija kod nas nije se bavila proučavanjem genocida. Zahvaljujući ovoj knjizi, danas možemo saznati razmere genocida koji nam se dogodio - rekao je, između ostalog, slavonski vladika Jovan i naglasio da ovo delo predstavlja istinsku prekretnicu.

Akademik Vasilije Krestić, koji je sebe nazvao duhovnim inspiratorom ove knjige, istakao je da je ovo izdanje namenjeno kako svetskoj tako i domaćoj javnosti.

- Potrebno je da probudimo savest naših ljudi, da ne zaborave šta nam se desilo. Ali, ni danas nam se ne da da tu savest probudimo, jer ne možemo da dođemo do naše vlade, ignorišu nas - rekao je cenjeni istoričar.

Njegov kolega Veljko Đurić Mišina dodao je da je u arhivama BIA i VBA pravo bogatstvo materijala za proučavanje na ovu temu, ali se oni ljubomorno čuvaju od stručne javnosti.

Autor fotomonografije Jovan Mirković, istoričar i dugogodišnji direktor Spomen kompleksa u Jasenovcu, istakao je da je potrebno sećati se i ne zaboravljati to vreme u kome je zločine činila hrvatska država na svim nivoima vlasti, i upravo ova knjiga predstavlja dokumentovani prilog i autentičnu optužnicu protiv NDH.

Promociju je zatvorila vokalna umetnica Svetlana Spajić, koja je otpevala "Majku pravoslavnu" čuvenog pesnika Vladimira Nazora.

POVEZANE VESTI

Subota 17.01.2015. 08:11
Majka pravoslavna je pesma Vladimira Nazora. Nastanak pesme[uredi] Pesmu je u januaru 1943. godine napisao Vladimir Nazor ubrzo pošto je prebegao u partizane. Bio je zapanjen zatečenim prizorima popaljenog Korduna i masovnih u sta.skih zločina nad srpskim stanovništvom. Tekst pesme[uredi] Jesi li se nasjedila na garištu kuće svoje, oh, ta kuća b'jedna! - tražeć okom i rukom kol'jevčicu malog Jove, ikonicu svetog Đorđa i đerđefić tvoje Ruže? Sve je sada dim i pepel, sve proguta čaća tavna - ti, slomljena krepka grana, najbjednija međ ženama, majko pravoslavna! Jesi li se nahodala nogama što jedva nose oh, te noge bolne! Jesi li se umorila tražeć Rumu, kravu svoju, kravu svoju, hraniteljku stare bake i dječice? Da l' je vuci rastrgoše il' je sakri šuma tavna? Ne muči se! Za koga bi sada bili sir i ml'jeko, majko pravoslavna? Je si li se naplakala nad sudbinom druga svoga, o druže ljubljeni! Izdajom ga uloviše, kao psa ga izmlatiše, mučili ga, vezali ga, bacali ga u tamnice. I on koga srce vuklo djela vršit teška i slavna, kao hrom se bogalj vrati da ti umre na rukama, ženo pravoslavna. Jesi li se nakukala iznad one strašne jame, o jamo prokleta! Gdje sa grkljanom prerezanim djeca tvoja sada leže pokraj bake, i gdje majku svoju zovu, za njom plaču; i boje se, jer je rupa puna ljudi, vlažna, tavna? Šutiš. Pečat šutnje jad je na usta ti udario, majko pravoslavna. Bl'jediš, tanjiš i kočiš se, no bol nemoj gušit svoju, bol ti preduboku! Pusti neka tužba tvoja odjekuje širom zemlje i nek traje vjekovima. Neka čuju u što sada prometnu se sjeta tvoja, tvoja tuga stara, davna. - Šutiš. Bl'jediš. I oreol mučeništva već te kruni, majko pravoslavna. U popaljenom srpskom selu kod Vrginmosta I 1943
Subota 17.01.2015. 10:02
Evo odmah trčim u biblioteku.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
  • 2024 © - vesti online