"Turske crvene linije"
Opcije koje stoje pred turskim centrima odlučivanja su složene i limitirane, sa neizvesnim posledicama, smatraju stručnjaci.
"Kurdi postali pomoćnici Moskve"
"U fazi u kojoj kurdski problem prolazi kroz jedno od najsloženijih razdoblja unutar Turske, Ankara pokušava da opstruiše napredak oružanih kurdskih frakcija na severu Sirije, dok svoj politički plan na južnoj granici države smatra crvenom linijom iz perspektive nacionalne sigurnosti čiji prelazak ni u kom slučaju nije dozvoljen", smatraju turski analitičari, a prenose agencije.
"Kurdske jedinice narodne odbrane (YPG) izbegavali su direktnu konfrontaciju sa Asadovim snagama. Izgledalo je kao da sprovode prećutni ili tajni dogovor sa sirijskim režimom koji se povlačio iz područja sa pretežno kurdskim stanovništvom, da bi Kurdi zatim preuzimali kontrolu nad tim mestima bez borbe, stavljajući ih pod svoju upravu", tvrde analitičari.
"Kasnije, posle krize koja je nastala zbog obaranja ruske borbene letelice u novembru 2015., Moskva u kurdskim frakcijama pronalazi najboljeg pomoćnika za ostvarivanje dva glavna cilja: podrške Bašaru al Asadu protiv "umerene" opozicije koja se prvenstveno oslanja na Tursku, kao i kažnjavanja Turske presecanjem geografske komunikacije sa frakcijama sirijske opozicije koje će se naći pod opsadom nakon što kurdske snage stegnu obruč oko njih", smatraju stručnjaci.
"Snage YPG-a uspešno obavljaju tu ulogu. Uspeli su da proteraju džihadiste Islamske države iz desetine sela, a zatim su nedavno preuzeli kontrolu i nad strateškim gradom Tal Rifat na periferiji Alepa. Zbog praktičnih rezultata ostvarenih na terenu, Kurdi ostvaruju pravo i na neke ruske bonuse, kao što su naoružavanje i vazdušna podrška", podsećaju analitičari.
"Na kraju, treba ukazati na to da razvoj događaja na severu Sirije za Tursku više ne predstavlja pitanje susedne države sa kojom deli dugu granicu i različite interese, već je to postalo unutrašnje tursko pitanje. Kao prvo, posle optužbi upućenih od Ankare na račun YPG-a - da stoji iza bombaških napada u Ankari koji su odneli živote 28 osoba i na čijoj se meti našao sam centar glavnog grada Turske, Ankare, kao i vladine i vojne institucije. I drugo, zbog rizika kojeg Turska vidi u kurdskom strateškom i vitalnom projektu u Siriji, uključujući i internacionalizaciju kurdskog pitanja", zaključuju analitičari.
