Ko to hoće da osvoji Belu kuću?
Republikanski senator iz američke savezne države Teksas Ted Kruz (44), simpatizer konzervativnog krila poznatog kao "Pokret čajanka", najavio je predsedničku kandidaturu za izbore 2016. godine.
Kruz je objavio kratku video snimku u kojoj ističe:
- Verujem u Ameriku i njene ljude, verujem da možemo ustati i ispuniti naše obećanje. Predvodiću novu generaciju hrabrih konzervativaca, koji će pomoći da Amerika ponovno postane velika.
Analitičari navode da se Kruz često sukobljava sa vrhom Republikanske stranke, da ima naglašene konzervativne stavove i da je blizak pokretu "Pokret čajanka".
Ovaj konzervativni pokret zalaže se za manju ulogu federalne vlade u upravljanju državom, manje mešanje države u ekonomiju i stalno upozorava na "opasnost od socijalizma, liberalizma i levičarstva".
"Čajanka" se zalaže za jačanje obrambene politike SAD, snažnu srednju klasu, a protivi se imigraciji Latinoamerikanaca, Arapa, Kineza...
Pročitajte još:
* Amerikanci žele predsednika drugačijeg od Obame
Unutar tog pokreta je, kako se tvrdi, 95 odsto bijelaca, a trećina su evangelisti.
Članovi su, u prosjeku, stariji od 45 godina, mnogi su vrlo obrazovani i imaju završen fakultet, posao i dobra primanja.
Pokret "Čajanka" nastao je 2009. godine, kao odgovor birača Republikanske partije na izbor Baraka Obame za predsednika SAD i najavu promena u državnoj politici, što su konzervativci videli kao "uvođenje socijalizma".
Pokret nije hijerarijski definisan, već se sastoji od 600 podružnica širom SAD, u kojima su odbori samostalni i često se bave temama od lokalnog značaja.
I drugi mogući republikanski kandidat blizak je ovom pokretu: reč je o još jednom političaru iz Teksasa - Ronu Polu, koji je veoma popularan u "Pokretu čajanka".
Pol je protivnik stranih vojnih intervencija SAD, a ostao je upamćen i kao jedan od retkih kongresmena koji se 1999. godine protivio NATO napadu na SR Jugoslaviju.
Svi pripadnici "Pokreta čajanka" protive se politici Baraka Obame.
U julu 2010. godine taj ogranak je postavio bilbord sa slikama Adolfa Hitlera, Vladimira Iljiča Lenjina i Baraka Obame, ispod koji su stajali natpisi "nacional socijalizam", "marksistički socijalizam" i "demokratski socijalizam".
Pokret je veoma uticajan, a to pokazuje i činjenica da su već na izborima za Kongres i Senat 2010. godine kandidati koji su imali njegovu podršku pobedili u "trci" za pet senatorskih i četrdesetak kongresmenskih fotelja, a rast je nastavljen i na narednim izborima.
