Blekvoter: Možemo da sravnimo džihadiste
"Ako američka vlada ne želi da pošalje kopnene snage da se bore s islamistima, neka pusti privatne kompanije da dovrše posao", izjavio je ovih dana osnivač najpoznatije firme plaćenika "Blekvoter". Posao za koji su angažovani u Iraku, gde su optuženi za ubistva civila, naplatili su, prema medijskim napisima, okruglo jednu milijardu dolara.
Erik Prins, hrišćanski fundamentalista i milijarder, koji trenutno vodi novi biznis u Africi, rekao je "da se okupi stara ekipa iz Blekvotera, siguran sam da bi brzo spremili jednu udarnu brigadu". To bi, prema njegovom mišljenju, bio odlučujući tas na vagi koji bi bio ključan za pobedu nad džihadistima.
Prins je najbolji primer da je rat profitabilan posao. Ali pravo pitanje je ko plaća i koliko? Nezavisni institut za strateške i proračunske procene, CSBA, objavio je troškove borbe protiv Islamske države u Siriji i Iraku. Američke vojne operacije na tom području do 24. septembra koštale su, kako je procenio taj institut, između 780 i 930 miliona dolara. Ipak, rat se zahuktava, a CSBA predviđa konačnu cifru od oko 1,8 milijardi dolara. Mesečno.
Erik Prins za pojedine američke medije kaže da u akciju moraju da uskoče privatni vojnici koji, prema njemu, imaju veću šansu da "dovrše posao", a i rešili bi problem negativnog javnog mnenja vezanog za kopnenu ofanzivu. On je pozvao republikance da se založe u Kongresu za takvu akciju.
Ranije ove godine objavljeno je da iračka vlada na platnom spisku ima 5.000 plaćenika, od čega su 2.000 Amerikanci. Reporteri s terena javljaju da je na iračkom tlu barem 1.200, a neki kažu i 1.600 "posebnih vojnih savetnika" sa Zapada.
U protekloj deceniji u Iraku i Avganistanu američka vlada je na popularne "kontraktore" potrošila 200 milijardi dolara. Kada se na kraju priče pristupilo raščišćavanju računa ispostavilo se da je između 30 i 60 milijadri dolara protraćeno, zloupotrebljeno ili pokradeno, a za najmanje šest milijardi dolara se izgubio svaki trag.
Kongres je povećao vojni budžet, ali je, kako ističu kritičari rata, za čak 8,7 milijardi dolara "srezao" budžet za bonove za hranu, koje dobijaju najsiromašniji Amerikanci. Ukidanjem ove pomoći 850.000 američkih porodica ostaće bez preko potrebnog novca - oko 90 dolara mesečno. S druge strane, u američkim ratovima iz proteklih 10 godina, nestalo je ili je zbog nedovoljnog nadzora proćerdano 12 miliona dolara.
