Beograd poklanja dve milijarde evra?!
Ako Srbija ne pokrene pitanje vlasništva u Zagrebačkoj banci, ostaće ne samo bez 2,1 milijarde evra uloženog kapitala, već će se naći u situaciji da istu tu sumu kroz proces sukcesije isplati Hrvatskoj na ime "nestale" stare devizne štednje.
Dokaze o u najmanju ruku čudnoj putanji državnog novca Srbije, i srpskom vlasništvu u Zagrebačkoj banci, na konferenciji za novinare u Beogradu predstavio je hrvatski novinar Domagoj Margetić. On je došao na poziv ministra u Vladi Srbije, Velimira Ilića kome će sutra, do detalja, predstaviti dokumenta do kojih je višegodišnjim istraživanjem došao, između ostalih i u saradnji sa Vericom Barać, bivšom predsednicom Saveta Vlade Srbije za borbu protiv korupcije.
Posebno zanimljivo u Margetićevoj prezentaciji da se slučaj Zagrebačke banke povezuje sa mnogo širom aferom "kiparskog novca", odnosno milijardama dolara koje je iz Srbije izneo režim Slobodana Miloševića. Srpske pare na Kipru tražili su mnogi srpski političari, a svi su se sa Kipra vraćali praznih ruku. Bar javno.
Dokaze Velji na rukeHrvatski novinar Domagoj Margetić danas će prikupljene dokaze predstaviti ministru Velimiru Iliću. On pretpostavlja da je poziv dobio kako bi država Srbija pokrenula postupak za potraživanje tih svojinskih prava nad deonicama Zagrebačke banke. U istraživanju je osim Margetića učestvovao i Darko Trifunović, profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu. |
Margetić podvlači da je situacija za Srbiju ozbiljna, jer je Hrvatska rešena da traži odštetu od dve milijarde evra. Naime, on je objasnio da vlada u Zagrebu smatra da je prilikom raspada Jugoslavije, Hrvatska novac od stare devizne štednje držala kao depozit u Narodnoj banci Jugoslavije, odnosno u Beogradu i da je taj novac "pokraden". Pokazujući redom dokumenta do kojih je došao, on tvrdi da je situacija zapravo potpuno drugačija i da je Hrvatska preko Zagrebačke banke još godinu dana pre raspada deviznu štednju deponovala u nizu banaka u inostranstvu pod zajedničkom kontrolom srpskih i hrvatskih vlasti.
- Preko ovih banaka su Tuđman i Milošević izvlačili novac iz Hrvatske i Srbije i na kraju ga objedinili na tajnim računima kod Hipo grupe - tvrdi Margetić koji je kao novinar i radio na otkrivanju afere Hipo u Hrvatskoj nakon čega je uhapšen i osuđen bivši hrvatski premijer Ivo Sanader.
Konfuzija sa vlasništvom u Zagrebačkoj banci, dodaje on, nastala je prilikom njene transformacije, a u pravnom vakuumu "izgubila" su se i osnivačka prava.
Štednja pretvarana u akcijePrema rečima Margetića, trenutno se kao većinski vlasnici zagrebačke banke navode nemačka Alijanc grupa i italijanski Unikredit, ali iz Margetićevih dokaza proizilazi da su pravi vlasnici Zagrebačke banke potpuno nepoznati javnosti. On ističe i da je štednja građana prebačena sa računa u Zagrebačkoj banci u Adrija banku AG u Beču, i "tamo pretvorena u u vlasništvo nad akcijama te banke, u visini od 21 odsto ukupnog vlasništva", a isti scenario je bio i u LHB Internacional banci u Frankfurtu (štednja pretvorena u pet odsto vlasništva), Anglo Jugoslav banci u Londonu (pet odsto akcija), Banci Franko Jugoslav u Parizu (šest odsto vlasništva). |
- Zagrebačku banku su zajednički osnovali Jugobanka (koja je danas u stečaju), Kreditna banka Zagreb, grad Zagreb, radnici banke i drugi. Međutim, prilikom pretvaranja banke iz društva sa ograničenom odgovornošću u deoničarsko društvo, više od polovine deonica je "nestalo" u pravnom vakuumu od 1989. do 1990. godine. Ipak, da je Jugobanka vlasnik dela akcija Zagrebačke banke jasno se vidi iz dva dokumenta - prvi je osnivački Samoupravni sporazum o udruživanju iz 1977. godine, a drugi i Samoupravni sporazum o osnivanju iz 1986. godine. Tu se vidi da su se osnivači Kreditne banke Zagreb i Jugobanke udružili u Zagrebačku banku - objasnio je Margetić.
U toj banci je, zaključuje on, završavao i novac koji je devedesetih godina iznošen iz Srbije na Kipar.
- Famoznih 11 milijardi dolara sa Kipra, bilo je u mreži stranih banaka koje je kontrolisala Zagrebačka banka, a sredinom devedesetih završio je na objedinjenim računima Hipo banke. Taj isti novac korišćen je i za brojne privatizacije - zaključio je Margetić.
NBJ "zaboravila" 50 odsto deonicaOno što je još skandalozno u čitavoj priči, je da su politički vrhovi u Beogradu i Zagrebu, sve znali o malverzacijama. Margetić je podvukao da su po tajnom spisku akcionara, izvorni vlasnici Zagrebačke banke 1.287 ustanova, javnih preduzeća i građana, zatim Grad Zagreb, zaposleni u banci, Republika Srbija kao pravni sledbenik Jugobanke i Republika Hrvatska, ali da "ni Srbija, ni Hrvatska nisu kod pretvaranja u AD isplaćene, niti obeštećene, za svoj udeo u osnivačkom kapitalu banke": |
