Kep ilegalno u zatvoru
Federalni sud zakazao je za iduću nedelju sastanak obe strane u postupku za izručenje Dragana Vasiljkovića, na kome će biti utvrđen pravac daljeg postupanja suda u njegovom slučaju.
Kao što je poznato, nakon 43 dana skrivanja od zakona u martu i aprilu, Vasiljković se nalazi u sidnejskom zatvoru "Silvervoter" gde čeka konačno izjašnjavanje ministra unutrašnjih poslova Brendana O'Konora na sudsku presudu o njegovom izručenju u Hrvatsku gde ga traže zbog navodnog ratnog zločina.
|
Izručenje po nepostojećem zakonu
|
U suštini današnjeg stava Vasiljkovićeve odbrane jeste da ona traži da se on hitno oslobodi, jer se, po njenim saznanjima, on nalazi ilegalno u zatvoru. Obrazloženje: na njega se ne odnosi zakon o izručenju, a Hrvatska ga je tražila na osnovu svojih - ukinutih zakona.
Kako je čitaocima "Vesti" poznato, federalnom ministru su Vasiljkovićevi advokati uputili najmanje četiri predstavke u kojima se obrazlaže zašto on ne treba da bude deportovan.
Oni su, takođe, od Federalnog suda zatražili da izda nalog "habeas korpus" za njegovo hitno puštanje iz zatvora. Istovremeno, on ima pravo, tvrdi odbrana, za obeštećenje, zbog vremena dužeg od četiri godine koliko je proveo u zatvoru.
Odbrana dokazuje na više načina zašto Kapetan Dragan nije osoba koja podleže propisima o izručenju, a uz to i da ga vlasti ilegalno drže u zatvoru. Jedan od tih argumenata je pozivanje na presudu ranije ove godine o, takođe, australijskom državljaninu iz Perta Čarlsu Zentaiju.
Analogno njegovom slučaju, dokazuje advokatska kancelarija Brusa Denisa, Vasiljkovića takođe ne traže zbog optužbe, već zbog istrage o eventualnom ratnom zločinu. To bitno menja stvari, dokazuju advokati, pošto, ako je reč o istrazi, on ne treba da bude zatvoren, jer istraga istovremeno ne znači da će protiv njega biti i podignuta optužnica.
Kako u sredu piše "Australijen", zahtev za ekstradiciju iz Hrvatske je podnet australijskoj vladi 2006. godine, a na osnovu pravila o osnovnom krivičnom postupku. Ti propisi su, međutim, kaže dnevnik, na snazi kao zakon od 1993. godine, a Vasiljkovića sumnjiče za dela navodno počinjena dve godine ranije.
Dnevnik je našao i baristera Klajva Evata koji potvrđuje da se ne može izručiti osoba koju traže na osnovu tzv. retrospektivnog zakonodavstva.
To su ozbiljne greške i propusti hrvatskih sudova, tvrde branioci i dokazuju da je odbačeni zakon primenjen u četiri dela postupka za Vasiljkovićevo izručenje. Čak je i zahtev za izručenje, navode oni, napravljen na osnovu već opozvanog zakona.
"Novi (hrvatski) Zakon o krivičnom postupku usvojen je 2003. Ministru je skrenuta pažnja na važeću zakonsku proceduru (koja i danas važi). Tužilac je počeo postupak (25. novembar 2005), pružajući podatke istražnom sudu, a prema ukinutom zakonu. Istražni sud je 'istražio' predmet i doneo odluku, 12. decembra 2005, a po ukinutom zakonu. Isti istražni sud izdao je nalog za hapšenje 10. januara 2006, a postupajući prema ukinutom zakonu", navode "Srbi za pravdu i demokratiju".
