Hrvatska će biti nova Norveška?
Stručnjaci ocenjuju da su najave da će Hrvatska postati energetska sila preoptimistične. Eksploatacija nafte u Jadranu neće početi pre 2020, navodi hrvatski portal ''Tportal.hr''.
Istraživanje norveškog Spektruma potvrdilo je ono što se i pre znalo - da u se jadranskom podmorju nalaze pogodne strukture za akumulaciju nafte i gasa, piše hrvatski ''Tportal''. Kolike su te zalihe i šta je od toga iskoristivo, saznaćemo u najboljem slučaju 2018. ili 2019, a ako se to pokaže isplativo, s vađenjem bi se krenulo u prvoj polovini iduće decenije, navodi ta internet stranica.
Stručnjaci za naftu i gas pozdravljaju inicijativu i entuzijazam Vlade kada je reč o istraživanju Jadrana. Ali, za razliku od ministra privrede Ivana Vrdoljaka, mnogo su oprezniji u davanju bilo kakvih prognoza.
Ministar Hrvatsku u budućnosti vidi kao "energetskog diva regiona, ako ne i Evrope". Za Mirka Zelića, koji 30 godina radi u Ina-Naftaplinu, od čega dobar deo na vodećim funkcijama, to je "preoptimistična, bombastična izjava".
"Realnost je malo drugačija. Daj bože da se tačnim pokažu ranije procene naših geologa. To bi već bila puna šaka brade", kaže Zelić.
Na osnovi prethodnih Ininih istraživanja, koja su delomično koristili i Norvežani, postoje procene da u podmorju ima oko 400 miliona tona ekvivalenta nafte (2,8 milijardi barela nafte i gasa) potencijalnih rezervi.
"To nisu sve iskoristive količine. Pravilo je da se od potencijalnih negde oko 20 do 40 posto može iskoristiti da budu povratljive rezerve", objašnjava Zelić.
Prema toj računici, iz Jadrana bi se u najboljem slučaju moglo iscrpsti oko 160 miliona tona ekvivalenta nafte ili oko 1,2 milijardi barela. Poređenja radi, u poslednjih 60 godina, ističe Zelić, Ina je izvadila 184 miliona tona ekvivalenta nafte.
Naravno, sve to su još uvek računi bez krčmara. Koliko stvarno ima nafte i gasa, i šta je od toga iskoristivo, pokazaće istraživanja koja će finansirati i sprovesti naftne kompanije. Snimci Norvežana tek su prvi korak, bolje reći, mamac za privlačenje velikih igrača.
Vrdoljak je najavio kako će na proleće objaviti međunarodni tender za istraživanje i eksploataciju nalazišta, a prve koncesije biće dodeljene 2015. godine.
"Istraživanja Spektruma svakako daju nadu i podsticaj da se nastavi. Ali treba da se zna da će naftašima biti potrebno još tri do pet godina istraživanja i onda još isto toliko za pripremu bušotina. I ako sve bude išlo prema planu, proći će barem osam do 10 godina do početka proizvodnje", ističe Igor Dekanić, profesor sa Rudarsko-geološko naftnog fakulteta.
Međutim, i pre početka eksploatacije Hrvatska će imati značajne ekonomske koristi. Kako bi podelile rizik, naftne kompanije u istraživanje idu u konzorcijima, a obično je jedan od učesnika i domaća kompanija, što otvara prostor za Inu. Osim toga, naftašima će biti potrebna jaka logistika i infrastruktura. Morske luke, aerodromi, putevi, a neko će morati i da ih snabdeva hranom i ostalim potrepštinama. Sve to otvara šansu za čitav niz firmi, ističe Dekanić.