Trećina Hrvata misli da Biblija određuje ljudska prava
Svaki 10. srednjoškolac misli da imati građanske vrline znači redovno izlaziti na izbore. Trećina poistovećuje građanske vrline sa građanskim pravima, a samo trećina učenika prvih i drugih razreda srednje škole zna da posedovati vrline znači brinuti se o interesima zajednice.
Reč je o najnovijim podacima iz istraživanja sprovedenog među učenicima uključenim u eksperimentalnu proveru građanskoga vaspitanja u školama.
Građanski odgoj će od sledeće školske godine početi da se predaje u svim školama u Hrvatskoj, a u toku je druga godina eksperimentalnog sprovođenja programa u 12 škola čiji su učenici prošli inicijalno i finalno istraživanje. No, rezultati istraživanja pokazuju da učenici relativno slabo usvajaju novo gradivo.
Naime, i posle godinu dana učenja o građanskom vaspitanju, trećina učenika prvih i drugih razreda srednjih škola misli da Biblija određuje ljudska prava vernika. Istraživanje upijenog znanja među učenicima sedmih i osmih razreda pokazuje zabrinjavajuće rezultate jer svaki četvrti učenik i dalje vidi ulogu građana kao brigu za sopstvene interese.
Njih 26 odsto ulogu građanina vidi prvenstveno u tome da poštuje odluke vlade, a 32 posto ih veruje da je građaninu najbitnija informisanost o društvenim zbivanjima. Samo 14 odsto učenika dalo je tačan odgovor. Autori istraživanja ostali su zatečeni i podatkom da samo jedna četvrtina učenika zna da se ljudska prava građana u demokratskoj državi štiti Ustav. Svaki drugi misli da to bolje od Ustava čini vladina kancelarija za ljudska prava, dok ih 14 posto zaokružuje trik-odgovor - (nepostojeća) uredba o pravima ili ih 13 posto veruje da je sudska odluka ta koja štiti prava građana.
Najveće iznenađenje ispitivanja učenika 4. razreda osnovnih škola su njihovi odgovori na pitanje ''Što znači kada je neko građanin?'' U prvom, inicijalnom ispitivanju tačan odgovor (da pazi da su svi jednaki) dalo je samo šest posto učenika, dok se u finalnom istraživanju taj podatak povećao na i dalje slabašnih 10 odsto.
