Vatikan podržavao ustaše
Rimokatolička crkva u Hrvatskoj otvoreno podržava ideologiju i manifestacije ustaštva na razne načine, a osim služenja mise ratnom zločincu Anti Paveliću, pod svojim krovovima je ugostila nedavno i organizatore peticije protiv ćirilice u Hrvatskoj, izjavio je Srni predsednik Udruženja "Jadovno 1941." Dušan Bastašić.
"Četiri godine zaredom niko od katoličkih sveštenika nije se pojavio kod Šaranove jame na Velebitu, da uz pravoslavnog sveštenika i jevrejskog rabina, moli za duše nevinih žrtava, među kojima je bilo i Hrvata", podseća Bastašić.
On kaže da zabrinjava mlako reagovanje hrvatskog državnog vrha, koji se ne želi ili nije u stanju da se odupreti narastajućem talasu ustaštva i fašizma.
"To bi moglo da ima kobne posledice po ono malo Srba koji su odlučili da žive u Hrvatskoj, a zvati se srpskim imenom", navodi Bastašić.
On kaže da je zanimljivo to što je svega nekoliko pripadnika građanske akcije, sa žutim Davidovim zvezdama, protestovalo ispred crkve, držeći u rukama transparent na kome je uz istu zvezdu pisalo da je 200.000 ljudi ubijeno u ustaškim logorima.
"Besramnim umanjivanjem broja žrtava, koje su simbolično pripisali samo jednom narodu, svrstali su se u isti front sa onima koji su došli da služe misu. Kao da većina ubijenih nisu bili Srbi", ističe Bastašić.
On je ocenio da je skaradno da je istog dana o potrebi borbe protiv narastajućeg ustaštva na državnom radiju govorio Stjepan Mesić, koji je devedesetih godina 20. veka otvoreno koketirao sa ustaškom emigracijom i sakupljao od hrvatske dijaspore novac za Tuđmanovu, Šuškovu i Merčepovu vojsku.
Predsednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva (SND) "Prebilovci" Milenko Jahura kaže za Srnu da je NDH, bez sumnje, bila rezultat težnji hrvatskog društva, i Crkve, i naroda.
"Podsetimo se samo oduševljenja masa prilikom uspostavljanja te države i ulaska Hitlerovih trupa u Zagreb. Ili, pročitajmo propoved mostarskog biskupa Ratka Perića od 28.aprila 2002. godine, prilikom svečanog prenosa ostataka don Ilije Tomasa, ustaškog poverenika za Hercegovinu, u do skoro, srpsko selo Klepci. Biskup je rekao da je Tomas bio za NDH `kao i svaki drugi normalni Hrvat toga vremena`", rekao je Jahura.
On je podsetio da je Tomas bio član Ustaškog stana u Čapljini i da je u toku rata u njegovoj župi ubijeno oko 400 srpske dece.
"Kao takav proglašen je za mučenika i uvršten u katolički crkveni kalendar za datum 2. maj. Ko prati dešavanja u ovoj sferi, mogao bi da nađe na internetu da se širom bivše NDH iskopavaju poginule ustaše, često i teški ratni zločinci, te da se uz svečane crkvene obrede, kao mučenici prenose u spomen groblja ili sahranjuju uz crkve gde im se podižu spomenici. To je tako i to se radi otvoreno po Hrvatskoj i Herceg-Bosni", rekao je Jahura.
Istina je, bilo to nekom pravo ili ne, kako kaže Jahura, da se NDH i Pavelić u hrvatskom društvu, pretežno, posmatraju i poštuju kao značajan i slavan deo hrvatske prošlosti i to na planu rešavanja hrvatskog državnog pitanja, kako je ono konačno rešeno u avgustu 1995.
"Što se tiče crkve, a crkvu čine biskupi, sveštenici i verni narod, tu je stvar još jasnija. NDH i ustaše, a samim tim i poglavnik, kao vrednost, ulaze u sistem i doktrinu same vere. To je i potpuno logično! Hrvati, kao i skoro svi narodi, drže do svojih nacionalnih i državnih ciljeva i interesa, a u to spada i uvažavanje i poštovanje, onih koji doprineli njihovom ostvarenju. Zar Pavelić to nije? Zar Hrvatska nije uvaženija u međunarodnoj zajednici od Srbije?", pita Jahura.
On dodaje da se odnos prema Srbima stradalim u genocidu u Hrvatskoj i BiH, u tri rata u 20. veku, najbolje vidi kroz pesme: "Jasenovac i Gradiška stara, to su mesta Maksovih mesara", "U Čapljini klaonica bila, mnogo Srba Neretva nosila" i "Paveliću šta ćemo od Srba? Vež' u lance, bacaj u Šurmance!".
"Mene zato više užasava odnos velikog dela današnjih Srba prema precima, njihovom stradanju i žrtvovanju za slobodu, a koje danas potomci odbacuju. Čini mi se da ta većina Srba danas svojom voljom sledi Pavelićevu zabranu ćirilice. A ovih dana masovno poštuje i njegovu zabranu Julijanskog kalendara. To čine tako što pre svoga Božića, proslavljaju novu godinu, unoseći u domove jelku, što je deo i hrvatskog božćinog rituala", kaže Jahura.
