Srbi nedostojni hrvatske policije?!
Jedan od pokazatelja diskriminisanog položaja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj je neispunjavanje zakonske obaveze u njihovom zapošljavanju u državnim i javnim službama. Posebno drastično je što se to događa i u policiji, tako da i danas ima sredina u Hrvatskoj gde u većem broju žive Srbi, a da nema nijednog ili je tek poneki u redovima te službe.
Najnoviji negativni pokazatelji govore da je srpskim mladićima koji se prijave na Policijsku akademiju gotovo nemoguće da na nju budu i primljeni. Dobro pripremljeni sportisti padaju na testovima telesnih sposobnosti, drugi na psihotestovima, a trećima se "iz sigurnosnih razloga“ proveravaju porodice do dedova i baka, o tome jesu li učestvovali u kakvim oružanim pobunama... Na kraju ne dobijaju pismeno objašnjenje o tome zašto nisu prošli, već samo obaveštenje o odbijanju.
Neki od kandidata koji nisu "upali" na Akademiju odlučili su da govore o tome. Tako mladić M. R. iz Ogulina, inače aktivni sportista u izvrsnoj formi nije prošao na testu telesnih sposobnosti za Policijsku akademiju. Za "Novosti" je objasnio kako svakodnevno posećuje teretanu, trenira fudbal, no i sve to nije bilo dovoljno da prođe test fizičke sposobnosti MUP-a.
Pozvali su ga i vratili mu dokumenta. Tvrdi da je bio iznenađen, da nije očekivao eliminaciju u onom što je njegovo područje, te da ne zna zašto je odbijen. Njegov vršnjak D. P. iz Vrginmosta, čiji je naziv promijenjen u Gvozd bez slaganja većinskog autohtonog srpskog stanovništva, dva puta je konkurisao za Policijsku akademiju i oba je puta odbijen bez obrazloženja.
Devojka M.M. iz Dvora na Uni kazala je da želi da upiše kriminalistiku. Obavila je psihotest, test fizičke spremnosti i poznavanje Ustava nakon čega je na njenu adresu stigla policija.
Postavili su pitanje šta je u ratu radila njena prabaka, koja je tada imala 90 godina. Nakon nekoliko dana stigla je i kriminalistička policija, a tada su pitanja postavljana njenom ocu, članu Samostalne demokratske srpske stranke. Pitali su ga o tome gde je bio u vreme rata, zašto je politički aktivan, kakvu funkciju ima i slično. Na kraju se ispostavilo da njegova kći ipak nije podobna za školovanje na Akademiji.
Novosti napominju kako se čini da je ipak najčešći način odbijanja Srba sigurnosna provera.
Prema podacima koje su od MUP-a dobile "Novosti", na testove za upis polaznika Policijske akademije prošle godine se prijavilo 214 mladih Srba, a primljeno ih je tek 15. Prethodne godine u celoj Hrvatskoj primljeno ih je tek 18. Ostali navodno nisu ispunjavali neki od zadatih kriterijuma, ali nijedan odbijeni ne zna koji.
U objašnjenju iz MUP-a o tome piše kako ističu da svi, uključujući i kandidate koji su se pozvali na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i ostale zakonima utvrđene prednosti, moraju udovoljavati proverama duševne i telesne zdravstvene sposobnosti, a isto tako kandidati moraju biti dostojni da obavljaju posao, što se utvrđuje sigurnosnom proverom.
Drugim rečima, zaključuju "Novosti", ispada da su Srbi koji su se javili na šestomesečnu obuku za policajce uglavnom psihički i fizički „nepravilni“ ili nedostojni hrvatske policijske uniforme.
Rezultat toga vidljiv je u činjenicama da od sto policajaca koji rade, u Dvoru na Uni, samo su četvorica Srbi, a u sastavu stanovništva ih je 60 posto. Slično je u Glini, gde je među policajcima samo jedan Srbin, u Topuskom dvojica i u Donjem Lapcu trojica.
