Hag više ne traži "topničke dnevnike"
Tužilaštvo Haškog tribunala ne insistira više na dostavljanju dokumenata koji se odnose na hrvatsku akciju "Oluja", što je dugo opterećivalo saradnju Hrvatske sa sudom, ali taj problem može rešiti hrvatska vlada zbog vlastitih potreba, izjavio je glavni haški tužilac Serž Bramerc.
Bramerc je dodao da su od hrvatskih zvaničnika dobili uveravanja da će nastaviti istragu o tome gde se nalaze ti dokumenti, bez obzira na stav haškog Tužilaštva.
On je za hrvatski T-portal rekao da uskoro planira da poseti region i da će se u maju, verovatno, sastati sa novom hrvatskom vladom i razgovarati o otvorenim pitanjima.
Komentarišući Zakon o ništavnosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, koji je usvojio Sabor u prošlom sazivu, Bramerc je rekao da zakonodavna inicijativa prethodne vlade predstavlja nesrećan razvoj događaja i prepreku regionalnoj saradnji.
"Međutim, novi predlog vlade da se taj zakon ukine vidimo kao dobar korak prema nastavku saradnje sudskih vlasti Hrvatske i Srbije", istakao je Bramerc.
Ocenjujući nasleđe Haškoga suda, Bramerc je istakao da je ovaj sud odigrao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločinaca u regionu.
"Haški sud počeo je s radom u trenutku kada nacionalni sudovi nisu hteli i nisu mogli da izvedu optužene za ratne zločine pred lice pravde. Da nije bilo Haškog suda, verovatno ne bi bilo ni pravde za žrtve", dodao je Bramerc.
On smatra da je Haški tribunal doprinio procesu pomirenja i suočavanja s prošlošću, a da je na lokalnim institucijama i političarima da preuzmu vodeću ulogu kako bi se taj proces nastavio.
Haški tribunal insistirao je na dostavljanju dokumenata o delovanju hrvatske artiljerije u akciji "Oluja" na području bivše Republike Srpske Krajine 1995. godine koji su bili potrebni u postupku koji se pred Tribunalom vodio protiv hrvatskih generala koji se terete za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem proterivanja Srba iz Krajine tokom i posle operacije "Oluja.
U aprilu prošle godine Tribunal je izrekao kaznu od 24 godine zatvora hrvatskom generalu Antu Gotovini i 18 godina zatvora Mladenu Markaču, proglasivši ih krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa područja Krajine u Hrvatskoj. General Ivan Čermak oslobođen je po svih devet tačaka optužnice.
Akcija hrvatske vojske pod nazivom "Oluja" počela u jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine granatiranjem naseljenih područja severne Dalamcije, Korduna, Like i Banije. Potom su hrvatske snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, a u sadejstvu sa HVO i Armijom BiH, izvršile agresiju na ta područija koja su bila pod zaštitom UN.
Za svega nekoliko dana sa vekovnih ognjišta proterano je oko 220.000 stanovnika, ubijene su 1.934 osobe, od kojih 1.196 civila i pričinjena je ogromna materijalna šteta.
