Kordunaši lopovi, Pavelić advokat
"Karlovački leksikon", dugogodišnji poduhvat "Školske knjige" i "Naklade Leksikon" štampan je u Hrvatskoj pre dve godine. Tek nedavno su, međutim, otkrivene njegove "stručne i moralne" dubioze koje su prenerazile Kordunaše. Bivši sudija Vrhovnog suda Hrvatske Slobodan Božić kaže da je uredništvo želelo da uvredi Srbe.
Istorijske okolnosti su formirale Kordunaše (Vlahe, Krajišnike), katolike i pravoslavce, kao ljude posebne naravi...
S istorijskim opterećenjem pogrdnih naziva (martolozi i sl.), manje obrazovani i bez radnih navika, statistički s većim stepenom kriminaliteta - bili su često izvrgnuti ruglu i preziru.
Karlovac ih je i te kako privlačio, ali u njemu nisu bili baš dobro dočekani.
Pripisivala im se neiskrenost ("slatki ljudi"), sklonost krađama i sl.
S novim naraštajima te se karakteristike gube - zapisano je u Prvom hrvatskom gradskom leksikonu posvećenom Karlovcu.
Sa 3.200 članaka uz 2.000 ilustracija, na 700 stranica "Karlovački leksikon" je dugogodišnji poduhvat "Školske knjige" i "Naklade Leksikon", a izašao je na svetlost hrvatskog dana pre dve godine.
Međutim, tek nedavno su otkrivene njegove "stručne i moralne" dubioze koje su prenerazile Kordunaše. Verovatno je sve izašlo u javnost tek sad zbog visoke cene knjige od 55 evra.
Istočnik bezobrazluka
Iako je glavni urednik izdanja Ivan Ott izjavljivao da je "Karlovački leksikon" - vrelo zanimljivih, ali naučno proverenih podataka, nekadašnji sudija Vrhovnog suda Hrvatske Slobodan Božić, koji je protivzakonito smenjen 1991, šokiran je da su ovakve "zanimljive, a naučne" opaske o Krajišnicima, u stvari, tvrdnje da su oni manje obrazovani i bez radnih navika, često izvrgnuti ruglu i preziru, te skloni krađama.
- Nije teško prozreti motive onoga koji je tako nešto napisao. Mada na Kordunu vekovima žive i Kordunaši hrvatske nacionalnosti, najviše na području Slunja, Cetingrada i Topuskog, pa je ovakav tekst i za njih teška uvreda, već dugo vremena se Kordunaši doživljavaju uglavnom kao Srbi, jer su mnogobrojniji - tvrdi Božić za "Vesti".
Inače, za leksikone je uobičajeno da se o pojedincima ne izriču vrednosni sudovi, već samo osnovne činjenice iz njihove biografije.
- Milan Rakas i Milan Pavić, obojica nekada istaknuti partijski funkcioneri, ocenjeni su u Leksikonu maltene kao staljinisti. I to jedino njih dvojica.
Ostali karlovački političari Petar Fleković, Milan Rukavina Šain, Josip Boljkovac bili su, valjda, demokrate. O njima dvojici je izrečen negativni vrednosni sud, a o Anti Paveliću nije.
Nijedna loša reč nije zapisana o notornom zločincu, osim njegove osnovne biografije začinjene činjenicom da je na putu iz Italije u Zagreb dva dana boravio u Karlovcu - ogorčen je Božić, jer "Karlovački leksikon" nije samo ofrlje nego i zlonamerno urađen.
Arijevci i glupani
Među njima su Sloveni bili najgori, pa je postojao i plan njihovog istrebljenja.
Pošto su arijevci "najnaprednija i najrazvijenija, najherojskija i najlukavija rasa koja je izumela točak, zemljoradnju, pisanje, elektricitet i avione"... svih ostalih "glupana" treba se rešiti ili ih potčiniti kao roblje.
Ovakav "arijevac" je bio Ante Pavelić, a Srbi su, po merilima NDH, završavali u Jasenovcu.
I po babu i po stričevima
Milan Pavić je u leksikonu predstavljen: "... Tokom 1970-ih i 1980-ih, uz M. Rakasa, bio je kao čelni čovek Jugoturbine i član SKJ (1978 - 86) glavna politička osoba u Karlovcu, nosilac dogmatske struje SKH".
U vreme kad je Pavić bio direktor Jugoturbine ona je imala najbolje poslovne rezultate u svojoj istoriji: 12.000 zaposlenih, pogone po celoj Jugoslaviji, 1.500 visokostručnih kadrova i velike izvozne poslove.
Poslovnih Pavićevih uspeha nema nigde, ali zato je u biografiji Josipa Boljkovca zapisano je da je Karlovac krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog veka, u vreme kad je bio njegov gradonačelnik. O Rakasovom i Pavićevom doprinosu tom gradu u leksikonu nema ni reči. |
Nacizam se začeo na ideji o arijevskoj rasi, to jest o beloj, evropskoj rasi, koja opet ima svoje podgrupe, manje ili više "sposobne": Nordijci, Mediteranci, Alpinci, Sloveni.
Greška ili izmotavanje
Član uređivačkog odbora "Karlovačkog leksikona" Radovan Radovinović priznaje da ima dosta grešaka, da neke stvari nisu urađeno u skladu sa pravilima izdavačke struke tog tipa, ali da tu nije bilo ničijih loših namera.
- Najveća je greška što je "Leksikon" izdat šest meseci pre nego što se to smelo dogoditi. Glavni urednik Ivan Ott već je kasnio 15 godina sa tom knjigom, pa mu se žurilo.
Veliki je propust, dakako, što je izrečen negativni vrednosni sud o Rakasu i Paviću pa je onda i logično upitati zašto nije i o Anti Paveliću.
A što se tiče Kordunaša, te karakteristike o njima izvučene su na temelju nekih zapisa od pre 80 godina. To se, dakle, ne odnosi na sadašnje Kordunaše. Što se, uostalom, vidi i iz poslednje rečenice u tom tekstu - kaže Radovinović i obećava da će sve to biti ispravljeno u drugom izdanju.
Prema njegovoj proceni, ono će biti štampano verovatno za 10 do 15 godina.
Izbeglištvo
Radovinović ističu da se zalagao da u "Karlovački leksikon" uđe i ime dr Milana Vorkapića, osnivača hitne medicinske službe u Karlovcu, ali se tome energično suprotstavio dr Vladimir Cvitanović, koji je 1991. kao direktor Karlovačkog medicinskog centra smenio Vorkapića sa dužnosti šefa hitne medicinske službe u Karlovcu. Vorkapić je otišao u izbeglištvo u Kragujevac. |
Božić, međutim, ovakvo obrazloženje smatra najobičnijim izmotavanjem:
- Utisak o "Karlovačkom leksikonu" i nameri izdavača može se iščitati jedino iz onoga što je objavljeno a ne iz usmenih objašnjenja! - kaže Božić.
On je bio predsednik Opštinskog suda u Vojniću, sudija Okružnog suda u Karlovcu i sudija Vrhovnog suda Hrvatske. Njegovog imena ipak nema u "Karlovačkom leksikonu", iako su pobrojani mnogi njegovi pripravnici. Ipak je odahnuo.
- Drago mi je da me nisu uvrstili u leksikon u kojem Ante Pavelić ima našminkanu biografiju. A Hrvatska se zaklinje u antifašizam - kaže Božić.
Karakterologija naroda je kao nauka davno odbačena kao smešna, o čemu očigledno hrvatske "naučnike" niko nije obavestio na vreme.
