Drugi dan godišnjice etničkog čišćenja
U Kninu se danas, u prisustvu državnog i vojnog vrha Hrvatske, održava centralna manifestacija obeležavanja 16 godina od akcije "Oluja" kojom je iz Hrvatske proterano oko 200.000 Srba. Danas se u Kninu slavi i Dan pobede i domovinske zahvalnosti, kao i Dan branilaca. Za zločine počinje u "Oluji" u Haškom tribunalu za ratne zločine su osuđeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač.
Manifestacija je počela ujutro podizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi čemu je prisustvovao ceo državni vrh Hrvatske. Sledio je defile udruženja proizašlih iz rata, a na gradskom stadionu "Dinara" bilo je postrojeno oko 1.200 pripadnika oružanih snaga Hrvatske, veterana i MUP-a kojima su se obratili premijerka Jadranka Kosor, predsednik Sabora Hrvatske Luka Bebić i hrvatski predsednik Ivo Josipović.
U četvrtak su najviši državni zvaničnici Hrvatske prisustvovali otkrivanju spomenika "Oluja '95" koji su otkrila deca hrvatskih vojnika poginulih u toj operaciji. U gradnju spomenika u obliku slova V uloženo je oko 807.000 evra.
U govorima prilikom otkrivanja spomenika u Kninu čelni ljudi Hrvatske su ponovili podršku "Oluji" i naglasili da "revizije istorije neće biti".
Jadranka Kosor je pozdravila ratne zločince Gotovinu i Markača, dok je hrvatski predsednik Josipović pomenuo da su i nad Srbima počinjeni zločini.
"Bez Oluje i bez komandanata koji su je vodili mi danas ne bi bili ovde i ne bi imali šta slaviti", rekla je Kosorova i pozdravila hrvatske borce i generale, pre svega Gotovinu i Markača, za što je dobila višeminutni aplauz.
"Nikad nećemo pihvatiti da neko sumnja u naše pobede jer je istina samo jedna - Oluja je bila pobedonosna i pravedna operacija u počast Hrvatskoj,u počast Vukovara, Škabrnje i Dubrovnika", rekla je Kosrova.
Naglasila je da je Hrvatska vodila odbrambeni, oslobodilački i opravdan rat protiv zločinačkog poduhvata koji su vodili (Slobodan) Milošević i njegovi saradnici.
"Naši susedi treba da razumeju da su tu slomljeni zubi tiraninu i otvoren evropski put njima", rekla je i podsetila da je Hrvatska i pored svega što ja preživela spremna na saradnju i suživot sa susednim zemljama i da je ponosna na svoje manjine. Ukratko je istakla i da za svaki slučaj zločina počinilac mora biti priveden pravdi.
Ivo Josipović je rekao da je "Oluja" jedan od najvažnijih momenata hrvatske istorije u kojoj je Hrvatska, kako je naveo, sopstvenim snagama odbranila svoju čast, slobodu i demokratiju.
"Oluja ne sme biti dovedena u pitanje zbog nečasnih postupaka pojedinaca odgovornih za zločine nad Srbima", rekao je Josipović i naglasio da se s tugom treba setiti svake nevine žrtve.
"Žaleći sve žrtve i osuđujući svaki zločin, moramo reći da je Oluja predstavljala kraj tihe okupacije od 1990. godine", rekao je on i naglasio da se "Oluja ne slavi kako bi se slavio rat nego mir i slobodu koju je donela pobeda".
"Ovo je prilika da se setimo poginulih, ranjenih i nestalih", rekao je Josipović i zahvalio i civilima koji su doprineli svojim naporima, ali i podsetio da su brojne manjine, pa i Srbi bili uključeni u odbranu zemlje i oslobađali Hrvatsku.
Podsetivši na "vizionarsko vodsto Franje Tuđmana", šef hrvatskog Sabora Luka Bebić rekao je da je "Oluja dala temelj za mogućnost da se i neke druge zemlje regiona organizuju i postignu šta su želele - nezavisnost svojih država".
"Naši tajni neprijatelji misle da ćemo se postideti naših pobeda, ali su naši generali bili časni ljudi i predvodili časne hrvatske oružane snage", rekao je Bebić i zaključio da se na pobedama gradi budućnost, ne za osvajanje drugih teritorija već za građenje boljeg društva.
Srbi svedeni na 3% populacije
Akcija "Oluja" počela je ofanzivom 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
Prema nekim podacima, s obzirom da preciznih podataka nema, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.
"Veritas" je saopštio da je od ukupnog broja žrtava do sada rešena sudbina 911 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 1.011 osoba. Od tog broja 660 je civila, među kojima 337 žena, dok je broj poginulih u "Oluji" bio 1.992, od kojih 62 odsto civila, uglavnom starijih ljudi.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.
"Kao posledica etničkog čišćenja, na narednom popisu u Hrvatskoj učešće Srba biti svedeno na tri odsto, što je i bila projekcija ideologa i planera samostalne hrvatske države za trajno rešenje srpskog pitanja, saopštio je "Veritas".
Episkop hvostanski Atanasije (Rakita) služio je juče u crkvi svetog Marka u Beogradu parastos za Srbe ubijene u "Oluji". Prisustvovalo mu je više stotina članova porodica stradalih, predsednik Srbije Boris Tadić, potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić i predstavnici udruženja porodica nestalih i poginulih.
Predstavnici izbegličkih udruženja iz Hrvatske izrazili su juče u otvorenim pismima hrvatskim vlasrtima žaljenje što Hrvatski sabor nije usvojio deklaraciju o poštovanju ljudskih prava prognanih Srba iz Hrvatske.
Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni su u Haškom tribunalu prvostepenom presudom 15. aprila, kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, za zločine počinjene nad srpskim civilima tokom i posle akcije "Oluja". Gotovina je osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.
