Srbi u Australiji "postali" Hrvati i Bosanci
Biro za statistiku izašao je s dugo očekivanim detaljima o etničkoj strukturi stanovništva, prema popisu iz 2016. Na pitanje koje postavlja većina čitalaca "Vesti": da li se išta promenilo o srpskoj zajednici u odnosu na prethodni popis iz 2011, odgovor je kratak: vrlo malo.
Raspodela po novim državama
Otkud ovakve promene u srpskoj zajednici? Kao što je manje-više poznato, između dva popisa - 2006. i 2011, odjednom je "nestalo" oko trećine ovdašnjih stanovnika vođenih kao Srbi. Na pitanje: zašto, jednostavnije je odgovoriti, ali je više nego komplikovano da se bilo što promeni. Tim pre što je malo ko pokušavao.
Reč je o tome da je australijski nacionalni registar, nestankom Jugoslavije, "prerasporedio" njene stanovnike po mestu (novim državama) rođenja, zanemarujući njihovo, moguće i drugačije, etničko nasleđe. Tako se ispostavilo da je tokom i neposredno posle rata u Jugoslaviji, znatno povećan priliv doseljenika iz Hrvatske. Ako bi se bukvalno shvatilo, moglo bi se zaključiti kako je u "Oluji" izbeglo više Hrvata nego Srba.
Danas, kad se računa prema zemlji porekla jednog ili oba roditelja ovdašnjih doseljenika, Srba ima 73.901, što je malo više nego pet godina ranije, kada ih je bilo 69.544, a neuporedivo manje od 2006, kada je zapisano da ih je ovde 95.362.
Kad je reč, međutim, o broju stanovnika Australije čiji su roditelji rođeni u Hrvatskoj, pa se u statistici vode pod "hrvatskim poreklom", njih je sada 133.268. I to je još malo više od 126.270 koliko je pre pet godina upisano osoba sa precima rođenim u toj državi. Godine 2006, bilo ih je 118.049.
Makedonci imaju svoju državu i probleme druge vrste, a njihov broj je iz godine u godinu prilično stabilan. Lane, upisano ih je 98.441 sa roditeljima poreklom iz Makedonije (godine 2011. bilo ih je 93.570, a 2006. - 83.983).
Što se Bosanaca i Hercegovaca tiče, popis navodi da ih ima 23.956 rođenih u zemlji porekla. Ovome treba dodati da je najveći talas njih i došao uz poslednji rat. Pre pet godina, ovde je bilo 24.626 rođenih u Bosni.
Ispravljena "nedoslednost"
Biro za statistiku je svojevremeno, kako su "Vesti" pisale, izdao javno saopštenje baš o srpskom "slučaju". Tamo je navedeno da su osobe koje su kao zemlju rođenja do 2006. upisivale Jugoslaviju, vođene kao Srbi". Od 2011. one su svrstavane u južnoistočne Evropljane. Time je, kažu statističari "broj Srba poreklom bio povećan za 26.281". Ta "nedoslednost" ispravljena je u popisu 2011, što je onda, po statističarima, smanjilo broj Srba za tačno 25.818.
Jezik daje drugu sliku
Na spisku, objavljenom u sredu, nalaze se 34 najzastupljenije države, tako da nedostaju Slovenija i Crna Gora.
Opšte brojke o doseljenicima iz bivše Jugoslavije, napravljene po zemljama njihovog, odnosno porekla njihovih roditelja i zaključci koji se iz njih izvlače svakako mogu da dožive neke korekcije kada se posmatraju drugi podaci o njima.
Tako, na primer, broj ljudi koji govore svoje maternje jezike pokazuju bitno drugačiju sliku - razlike među Srbima i Hrvatima su mnogo manje. Po tome, danas ovde živi 53.799 Srba koji govore jezik svojih predaka, dok je Hrvata sa hrvatskim svega nešto više - 56.889. Broj Makedonaca koji govore maternji jezik je za oko trećine manjine nego što ih ima iz te zemlje i daje brojku od 66.018. Bosanskim jezikom govori ukupno 15.817 osoba.
