Vraćenu imovinu davaće u zakup
Crkvama i verskim zajednicama u Srbiji do danas je u naturalnom obliku vraćeno više 50 odsto imovine koja je posle Drugog svetskog rata nacionalizovana. Oko 45 odsto imovine treba da bude restituisano kroz novčano obeštećenje, saopštila je Direkcija za restituciju.
![](/data/images/2013-05-31/327169_patrijarsija-foto-srna_f.jpg?ver=1397115626)
- Srpska pravoslavna crkva u odnosu na Rimokatoličku i druge crkve, kao i verske zajednice, potražuje najviše imovine, oko 90 odsto. Otuda je SPC i vraćeno najviše. Posebno Eparhiji raško- prizrenskoj kojoj je još 2007. vraćeno 99,38 odsto imovine. Sporan je jedan mali deo, mahom u Raškoj oblasti gde do 1955. nije postojao katastar, pa postupak ide sporo - izjavio je za "Vesti" Siniša Rajić iz Direkcije za restituciju.
U odnosu na traženo, verskim zajednicama vraćeno je skoro 70 odsto šuma, 20 odsto oranica, više od 20 odsto poslovnih objekata i šest odsto stambenih zgrada.
Traže sve, od oranica do grobaljaSedamnaest konfesionalnih zajednica u Srbiji podnelo je nešto više od 3.000 zahteva za vraćanje oko 170.000 hektara zemljišta, oranica, šuma i građevinskih parcela. Potražuju takođe i 700 poslovnih i 1.205 stambenih objekata. Na listi zahteva navedeno je i 250 grobalja, 160 matičnih knjiga i pet umetničkih slika. Jedino Islamskoj zajednici do sada ništa nije vraćeno dok se ne reši koja je od dve postojeće zajednice pravni sledbenik Islamske verske zajednice Jugoslavije. |
SPC je, kažu u Patrijaršijskom pravnom timu, zadovoljna. Smatraju da je zadovoljna i država jer će ubirati porez na imovinu vraćenu crkvama i verskim zajednicama.
- Vraćenom imovinom ne znači da je SPC postala bogatija za pola milijarde evra, kako se spekuliše u javnosti. Moguće je da je to neka nezvanična procena celokupne imovine koju potražuju sve konfesije u Srbiji. SPC zemlju i šume neće da prodaje, ne zato što je cena izuzetno niska, već zato što želi da prihodom sa te imovine pojača svoju duhovnu i socijalnu misiju. Pošto se mahom radi o obradivom i šumskom zemljištu, veliki deo će morati da bude dat u zakup, jer eparhije nemaju dovoljno kapaciteta da svu zemlju obrađuju i sve šume održavaju - objašnjavaju u Arhiepiskopiji beogradsko-kalovačkoj.