"Raspad Jugoslavije je najveća nesreća u našoj istoriji"
"Mi smo jako talentovan narod koji nikada nije propustio priliku da propusti priliku", kazao je Vuk Drašković na promociji svoje knjige "Ko je ubio Katarinu" u Maloj sali Kolarca. Uz autora na promociji knjige govorili su Milan St, Protić, Ljiljana Šop i Gojko Tešić.
Rat koji je upokojio Jugoslaviju opet je Draškovićeva tema kao u njegovoj prethodnoj knjizi "Isusovi memoari". Drašković je predstavljajući svoje novo književno delo istakao da su svi junaci knjige pronalazili njega.
- Da me nisu pronalazili ne bih umeo da pišem o njima. Morao sam da ih upoznam da bih uspeo da ih predstavim čitaocima - kazao je Drašković.
Katarina iz naslova knjiga je pseudonim za nekadašnju SFRJ. Drašković priznaje da je opsednut, kako kaže, "ovim zlom koje nam se dogodilo nakon raspada Jugoslavije".
- Momenat raspada te divne zemlje je najveća nesreća u našoj istoriji. Ovo što sada živimo, ovi vulkani mržnje po Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, javno nam govore "Evo šta ste napravili". U obe Jugoslavije, i u Kraljevini i u socijalističkoj republici bilo je mržnje, žarišta, etničkih verskih sukoba... I zločina je bivalo, ali je sve to postojanje zajedničke države stišavalo, gasilo, smirivalo. Sada Jugoslavije nema i zlo je bez ikakve brane - poručio je Drašković.
Za cenjenog pisca nema dileme da Evropska unija ne može da zameni nekadašnju Jugoslaviju.
- Mi smo sebe ugrađivali u Jugoslaviju i mi smo je održavali u životu i na kraju smo je ubili. Ništa plemenito, nadajuće, veliko nismo doživeli posle 1990. godine i ubistva Jugoslavije - kaže Drašković.
Ljiljana Šop je kazala da nova Draškovićeva knjiga osvetljava ko je i kako započeo i dovršio ubistvo jedne pristojne zemlje koja je nimala bogatu istoriju.
- Ta zemlja je i danas u našim sećanjima. Drašković je, oslanjajući se na životno i književno iskustvo, ostao veran temama koje ga opsedaju. Pisac se bavi istorijom i pretvara je u literaturu u kojoj ne izmišlja nego promišlja događaje. U tom smislu on je stvorio 15 proznih celina koje čine roman o potrošenim ljudima i promašenim životima devedesetih godina prošlog veka - kazala je Šop.
Milan St Protić je istakao da je godinama razmišljap šta Draškovića izdvaja iz naše književne i političke sredine.
- Shvatio sam da ga izdvajaju jezik i stil. Njegov jezik je ijekavski, a on je svoj pun pisani i usmeni izraz dostigao na ekavskom. U toj plejadi velikih pisaca od Jovana Dučića do Ive Andrića stoji sasvim ravnopravno i ime Vuka Draškovića - kazao je Milan St Protić.
