Ponedeljak 21.12.2015.
18:00
J. L. Petković - Vesti

Nemački diplomata štitio teroristu

Sve u korist srpske štete: Joakim Riker

Riker je od od 2006. do 2008. godine bio je specijalni predstavnik generalnog sekretara UN na Kosovu, odnosno šef Unmika, što je funkcija koju prate i velika ovlašćenja i diplomatski imunitet. Dokumenta do kojih su došle "Vesti" pokazuju da je poslednji dan na toj funkciji iskoristio svoja izvršna prava odlučivši da Samija Ljuštakua, gradonačelnika Srbice i člana Dreničke grupe, privremeno spase zatvora.

Ljuštaku je nedavno pred Euleksovim sudom u Kosovskoj Mitrovici osuđen zbog ratnog zločina, a te 2008. godine pretila mu je kazna zbog nasilničkog ponašanja i napada na sudiju koji je sprečio uzurpaciju srpske zemlje.

- Sami Ljuštaku je bio lokalni komandant u OVK tokom sukoba na Kosovu, a od kada su Ujedinjene nacije preuzele upravu 1999. godine hapšen je najmanje četiri puta zbog dela povezanih sa korišćenjem oružja, nasiljem i organizovanih kriminalnih aktivnosti. Priča se, navodno, da bi svaki put kada je hapšen stigao "poziv" da bude oslobođen. To se tako dešavalo dok se SAD konačno nisu umorile od njegovih budalaština i stavile ga na crnu listu 2001. godine, zajedno sa nizom drugih terorista OVK koji kao "lica prete naporima međunarodne zajednice u stabilizaciji Zapadnog Balkana - kaže naš izvor.

Grobar srpske imovine

Pre mesec dana Joakim Riker je stavio potpis podrške članstvu Kosova u Unesko, pored drugih šefova Unmika, a među njima i Bernara Kušnera, čije će ime Srbi na Kosovu zauvek vezivati za priču da se u njegovom mandatu navodno dešavala trgovina organima. Inače, nemački diplomata je pre preuzimanja rukovođenja Unmikom bio zadužen za tzv. Četvrti stub Unmika, odnosno prodaju državne imovine Srbije, privatizaciju na Kosovu, proces koji prate mnoge afere.

Navodno, tokom prvog hapšenja, Ljuštaku je skoro pregazio francuskog vojnika na kontrolnom punktu. Za to je dobio uslovnu kaznu. Nemalo nakon toga je ponovo uhapšen kada je napao lokalnog policajca. U blizini je bio američki policajac koji je intervenisao i razoružao Ljuštakua. Lider Dreničke grupe i tada je dobio uslovnu kaznu.

- Na kraju je napao sudiju koji je vratio srpsku imovinu koju je Ljuštaku nelegalno zaposeo. Tada ga je međunarodni sudija osudio na četiri meseca zatvora, što je automatski aktiviralo i prethodne dve uslovne kazne, a na koncu je značilo da će dobiti više od godinu dana zatvora. Tu se upravo uključuje Riker koji sa funkcije šefa Unmika donosi odluku kojom flagrantno krši zakon - zaključuje naš izvor.

Naime, poslednjeg dana na funkciji, 14. juna 2008. godine, Joakim Riker donosi izvršnu odluku da Sami Ljuštaku ne ide u zatvor sve dok Vrhovni sud ne odluči po njegovoj žalbi.

Riker obrazlaže da je svestan presude od 4. juna 2008. Okružnog suda u Mitrovici, ali i pojašnjava da zbog zatvorske kazne Ljuštaku ne bi mogao da obavlja funkciju gradonačelnika Srbice, te da, uzimajući u obzir da bi takav ishod bio veoma politički osetljiv u ovoj fazi i u suprotnosti sa javnim interesom, odlučuje da privremeno suspenduje pravno dejstvo presude, sve dok ne bude doneta odluka po žalbi.

"Teško ubistvo na svirep način"

Ljuštaku je ove godine osuđen na 12 godina zatvora. Optužen je za nekoliko krivičnih dela, ali pravosnažno osuđen za ubistvo nepoznatog civila hicem u glavu na neutvrđenoj lokaciji septembra 1998. godine. Sudije su objasnile da je počinio "teško ubistvo na svirep način", dok je "bespomoćna žrtva molila za život vezanih ruku". Niti jedan od pripadnika Dreničke grupe nije osuđen za zločine u logoru Likovac i na drugim lokacijama gde su likvidirani oteti Srbi. Ljuštaku je, malo nakon izricanja presude u pratnji čuvara, iz zatvora Dubrava "svratio" do stadiona "Bajram Ali" da odgleda utakmicu između Feronikla i Drenice.
 

Čini se da Rikerovim potezom nisu bile oduševljene sudije misije UN na Kosovu, pa su ubrzo objavile presudu Vrhovnog suda koja potvrđuje kaznu lideru Dreničke grupe. Ljuštaku je, bar formalno, osuđen na zatvorsku kaznu, a Riker je nekoliko godina kasnije imenovan za šefa Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

2024 © - Vesti online