Sponzoruša upravnika zatvora
Žena jednog robijaša nije se libila da svom mužu na svoj način obezbedi povlastice, slobodne dane i zatvorski komfor. Poslednjih godina literatura na ovu temu postala je izuzetno popularna, pa imamo čitav niz knjiga čija je tema život sponzoruša. Vrlo retko ovaj život se prikazuje kao sjajan i blistav, najčešće je predstavljen kao trnoviti put siromašnih devojaka koje glad za bogatstvom tera na sve.
Upravo je to tema romana "Ulična zebra", Milice Blagojević-Janković.
|
"Glavna junakinja Nina postaje sponzoruša sasvim neočekivano, neplanirano, iz nužde i nemanja drugog izbora. Suštinski, ona nije sponzoruša, a ipak je to postala. Ona je i proizvod i žrtva jednog društva. Za svoju sitost, Nina plaća previsoku cenu.
Drugi ekstremni primer iz knjige je priča iz 19. veka, o udovici Kristini koju je glad navela na put kojim se danas češće ide, da postane sponzoruša. Prema legendi, Kristina je zbog toga živa sahranjena, a mesto gde počiva je obeleženo crno-belim prugama, kao mesto za gaženje, što je asocijacija na današnji pešački prelaz. Otuda naslov "Ulična zebra", kaže Milica.
Prema njenom mišljenju, sponzoruše su postojale i ranije kao udavače, udovice, gladne i siromašne žene i devojke. Još od davnina ovo je jedna od tehnika preživljavanja slabijeg pola. U vreme naših baka sponzoruše su bile sasvim legalne i priznate u društvu kao udavače čiji su brakovi bili ugovarani unapred.
"Roditelji su ćerkama birali dobrostojećeg mladoženju, a bogatstvo se onda merilo hektarima obradive zemlje, kućom, okućnicom, brojem ovaca, konja i krava muzara. Što je devojka bila lepša, mladoženja je morao imati više njiva i zlatnika. Tada još nije bila rođena reč sponzoruša, ali je njih svakako bilo", smatra Milica.
|
Danas, kaže ona, ni zatvori nisu pošteđeni ovog fenomena.
"Znam za primer da je čovek ležao u zatvoru, a njegova žena dala sve od sebe da postane sponzoruša šefu zatvora. To je, kaže, radila da bi njen suprug imao povlastice, slobodne dane i zatvorski komfor.
Simonida Milojković, autorka "Grabljivice", kaže da je došla na ideju da napiše ovu knjigu kada je upoznala jednu sponzorušu i čula njenu neverovatnu priču.
"To je potpuno istinita, ogoljena i surova ispovest, bez trunke ulepšavanja i ublažavanja. Sa svojom junakinjom Violetom intenzivno sam bila u kontaktu dva meseca svaki dan. Druge sponzoruše sam upoznavala slučajno, po klubovima, kafićima, kod frizera... I danas ih upoznajem. U Srbiji ima toliko sponzoruša da je to postalo epidemija. Nemaština menja kriterijume, prioritete i sistem vrednosti, tako da devojke sve više i češće pristaju da budu sa nekim muškarcem ne iz ljubavi već zbog materijalne koristi", kaže Simonida.
Ona podseća i na kategoriju muškaraca sponzoruša. Dele se u dve kategorije: oni koji se zabavljaju sa starijim bogatim ženama i oni koji se zabavljaju sa starijim bogatim muškarcima.





Muške neseserdžije
Ljubav ili koristoljublje





