Australija: Srba manje za trećinu?

Sada je izvesno da će Australija, barem u narednih pet godina, računati da na njenoj teritoriji živi 69.540 Srba poreklom, što je oko 30 odsto manje nego u dva prethodna popisa stanovništva. Biro za statistiku upravo je objavio dopunske podatke o etničkoj strukturi australijskog stanovništva do kojih se došlo popisom 2011. Ta proširena socijalna slika naravno ne dovodi u pitanje prve brojke, saopštene pre skoro tri meseca koje su, u najmanju ruku, iznenadile najveći deo članova naše zajednice.

Po poslednjem popisu, u Australiji živi 69.540 Srba poreklom, što je oko 30 odsto manje nego u dva prethodna popisa stanovništva

 

Pravila su jasna - promena neće i ne može biti sve do, eventualno, narednog popisa, 2016. ukoliko u tom vremenu neko dokaže statističarima da su, možda, omanuli u načinu računanja broja etničkog sastava ljudi prispelih s prostora bivše Jugoslavije, kako se danas tvrdi.

Najmanje do tog vremena, svi ovdašnji, federalni i državni, etnički i drugi projekti računaće sa srpskom zajednicom koja je, zvanično, danas 30 odsto manja nego što je bila. I to je najveća posledica ovog rezultata, pogotovo ukoliko nije tačan.

Da podsetimo, prema popisu iz 2006, u rubrici "Poreklo - prema mestu rođenja roditelja", 95.362 osobe označene su kao Srbi. Pet godina ranije, Srba je bilo 97.315.
Kako se, ilustracije radi, statistika odnosi prema drugim narodima iz bivše Jugoslavije? Hrvata poreklom je, po popisu 2011, ukupno 126.964. Pet godina ranije, popis je pokazivao da ih je 118.049, dok ih je 2001. bilo 105.747. Njihov broj, dakle, povećan je za više od 20.000 u periodu od 10 godina.

Za razliku od naroda koji su u bivšoj Jugoslaviji živeli u izrazitijim multietničkim sredinama, Makedonci imaju manje odstupanja. Njih je u popisu 2001. bilo 81.898, 2006 - 83.983, a 2011 - 93.571.

Srbi Australije

 

Da li će podaci o zemlji porekla naših ljudi dati više odgovora? Neće!
Godine 2011. u Australiji su živele 25.683 osobe rođene u Bosni i Hercegovini, 48.829 osoba rođenih u Hrvatskoj, 40.223 osobe rođene u Makedonij, i - 20.266 osoba rođenih u Srbiji.

Treba napomenuti da je rasturanje Jugoslavije, kao i stvaranje novih država na tom tlu,

poremetilo uobičajen statistički proces. Ovome je, kako smo i ranije pominjali, doprineo i pristup više desetina hiljada ljudi koji su i dalje upisivali "Jugoslaviju" kao zemlju porekla, iako je statistika zahtevala da se upiše nova država. Istini za volju, i dalje ima ljudi koji nerado upisuju naziv zemlje koja ih je proterala.

Nesnalaženju je pomoglo i to što je na istoku bivše države, Srbiji i Crnoj Gori, proces odvajanja i osamostaljivanja trajao mnogo duže nego kod ostalih. Međutim, uz sve objektivne okolnosti s kojima su se statističari susretali, ostaje dosta dilema o pojedinim "rešenjima" kojima su sami pribegavali u opštem balkanskom zamešateljstvu. Pre svega se misli na to da se 2006. godine "podrazumevalo" da je "jugoistočna Evropa" u stvari "srpska", a pet godina kasnije da - nije! Ipak se tu radi, kako i statistika prihvata, čak o trećini čitave zajednice.

Kad je greška napravljena? Godine 2006. ili 2011? Ostaje da se vidi za pet godina. Eventualno - ukoliko se dotle nađe bolji način kako da nas prebroje.
U svakom slučaju, jedno je tačno - Srba jeste znatno manje, i prema ranijim popisima, nego što su to godinama i pre i kasnije tvrdili pojedini srpski zvaničnici, u nastojanju da kvalitet zajednice predstave običnim brojkama, a ne nespornim značajem i prisustvom u ovdašnjem ekonomskom, kulturnom, sportskom ili verskom životu.

DILEMA
Razlika između porekla i mesta rođenja

U višekratnoj prepisci sa Biroom za statistiku još od objavljivanja prvih rezultata, "Vesti" su, uz ostalo, upitale da li postoji mogućnost, eventualno, nesnalaženja australijske statistike pri podvlačenju linija između etničkog porekla i države gde je neko od bivših Jugoslovena rođen. Na primer, da li podatak o 126.264 Hrvata "po mestu rođenja roditelja" u popisu 2011 podrazumeva da su moguće tako klasifikovani po zemlji porekla, a ne po konkretnoj nacionalnosti/etnitetu? Ili, da li podatak o 69.544 "Srba" iz istog popisa možda u taj broj uključuje Albance, Mađare, Slovake i druge rođene u Srbiji?

Odgovor je glasio da je ovom promenom obezbeđeno da statistički podaci o "Poreklu" sada budu u skladu s pristupom koji je korišćen pri klasifikaciji odgovora za "Mesto rođenja".

Šta to znači? Odgovor će se naći u objašnjenju koje nam je takođe dato svojevremeno, a glasi: "Za 2011. godinu, Australijski biro za statistiku (ABS) napravio je promenu u načinu na koji je kodiran odgovor 'Jugoslavija' u pitanju 'Poreklo'. Odgovori 'Jugoslavija', ili slične varijacije, 2011. godine su kodirani pod 'Jugoistočni Evropljanin, neodređen'. To je promena u odnosu na 2001. i 2006, kada su ti odgovori kodirani kao 'Srbin'. To predstavlja promenu u odnosu na oko 25.000 odgovora", rečeno nam je.

Kao ilustracija, navodi se da je u popisu 2001, u "etničku" kategoriju "Jugoistočni Evropljanin", bilo upisano svega 9.799 osoba, ali je zato u grupi "Srbin" bilo njih 97.315. Pet godina kasnije, među "Evropljanima s jugoistoka" bilo je 1.005, a među "Srbima" - 95.362 osobe. Prošle godine, broj "nesvrstanih" južnoistočnih Evropljana raste na 27.786, a broj "Srba" opada na 69.540.

Kategorija "Jugoistočna Evropa", ali kao geografsko područje rođenja, izaziva još dilema. Jer, godine 2001. pod "Jugoistočnom Evropom" upisano je 55.365 osoba. Pet godina kasnije - 33.358, a 2011. već navedenih 25.071. Dakle, gotovo svih 25.071 bili su ranije "Srbi", prema kategorizaciji statistike.