SAD: Srpski, hrvatski, bošnjački, crnogorski - sve je to jedan jezik
Činovnici amerčke diplomatije su radeći na prostoru bivše Jugoslavije utvrdili da nametanje hrvatskog, bošnjačkog, ili još nekog jezika, stvorenog na osnovu sticanja državnosti, nema smisla jer su sve to varijante ili dijalekti jednog istog jezika. Amerikanci se zato zalažu za srpsko-hrvatski naziv, a razloga za "ukidanje" državnih jezika ima nekoliko.
Kancelarija glavnog inspektora američkog Državnog sekretara poslala je 2009. godine interni dokument Odeljenju za ljudske resurse i Institutu za službu spoljnih poslova pod naslovom "Balkanska jezična problematika".
Harold V. Geizel, tadašnji zamenik glavnog inspektora, izveštava u dokumentu o poseti svoje službe američkim ambasadama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji kada su čuli od "službenika službe spoljnih poslova i menadžera u ambasadama zabrinutosti vezane uz praksu Sekretarijata da tretira bošnjački, hrvatski i srpski jezik kao tri zasebna jezika”. Službenici su izvestili inspektora da je, zapravo, reč o "dijalektima jednog jezika". Inspektori su zato zaključili da bi bilo veoma dobro kada bi Sekretarijat prihvatilo taj stav i tretirao ta tri jezika kao jedan, odnosno kao tri regionalne varijante srpsko-hrvatskog jezika.
Tumačeći svoju odluku, inspektori navode da su jezici povezani sa nastajanjem država posle raspada Jugoslavije. "Uprkos novim imenima, ove regionalne varijante ostaju lingvistički bazično iste sa neznatnim varijacijama, uključujući korišćenje ćirilice u srpskom”, piše u dokumentu. Te se varijacije, smatraju američki inspektori, mogu lako razumeti uz kratkotrajne vežbe konverzacije.
Inspektor zaključuje da je nepotrebno da službenik koji se već obučio za, na primer, hrvatski jezik, ako iz Zagreba ide u Sarajevo, mora da prođe ceo tečaj bošnjačkog kao da je reč o novom jeziku. Kancelarija američkog inspektora se poziva i na presedane u dva prethodna mišljenja koja utvrđuju da bi "bošnjački, hrvatski, srpskohrvatski i srpski trebalo biti grupisani zajedno i tretirani kao jedinstven jezik u cilju utvrđivanja podobnosti za plaćanje kurseva za učenje jezika”.
Konačno, zaključuje se u dokumentu, "svi veći američki univerziteti sa dobro sastavljenim programima slovenskih jezika, uključujući Havard i UCLA-u, tretiraju ova tri dijalekta kao jedan jezik".
Razlozi zbog kojih SAD insistira da na srpskohrvatskom su ušteda novca, i "regionalna saradnja". Naime, inspektori smatraju da bi "obuka postala uspešnija kad ne bi bila 'balkanizovana', a to bi moglo da pomogne kreiranju kadra regionalnih eksperata jezičke kvalifikacije i istovremeno bi pružalo opipljiv dokaz američke podrške za jačanje saradnje među narodima bivše Jugoslavije".
