Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Subota 03.04.2010.
14:52 >> 18:21h
Vestionline A

Tadić i Gadafi o saradnji i dugovima

Visoko cenimo činjenicu da Libija nije priznala nezavisnost Kosova i Metohije i da je pismenim podneskom učestvovala u procesu pred Međunarodnim sudom pravde, rekao je predsednik Srbije Boris Tadić u Sirtu posle razgovora sa libijskim vođom Moamerom el Gadafijem u njegovoj letnjoj rezidenciji.

Čekamo odluku Međunarodnog suda pravde, a onda ćemo imati konsultacije šta ćemo raditi u budućnosti, istakao je Tadić.
 

Tadić je naglasio da Srbija, posle mišljenja Međunarodnog suda pravde, želi da nastavi borbu za očuvanje integriteta na dobronameran način, kako bi se došlo do pregovora o budućem statusu Kosmeta i pronalaženja kompromisnog rešenja.
 

Prema njegovim rečima, još jednom su potvrđeni prijateljski odnosi Srbije i Libije, koji se oslanjaju na nekadašnje dobre veze SFRJ sa tom zemljom, i zajedničko učešće u Pokretu nesvrstanih.

Boris Tadić sa Gadafijem razmatra odnose dvaju zemalja, ali i razgovara o statusu Kosmeta
 

S druge strane, Srbija u novim okolnostima, krećući se ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, istakao je Tadić, i dalje neguje dobre i prijateljske veze sa tradicionalnim prijateljima.


Tadić je naglasio da je, pet godina posle njegovog prvog susreta sa Gadafijem, obim trgovinske razmene dve zemlje porastao za skoro deset puta, "što je značajan uspeh, ali smo konstatovali da može mnogo više".

"Dogovorili smo se, kada se sledeći put sretnemo za pet godina, da imamo skoro sto puta veću trgovinsku razmenu", rekao je Tadić i dodao da saradnja dve zemlje može da se unapredi u oblastima poljoprivrede, farmacije, odbrambene industrije i vojnog zdravstva.


Tadić je rekao da je sa Gadafijem razgovarao o mogućnosti da dve zemlje zajedno učestvuju na tenderu za proizvodnju i prodaju teretnih i putničkih lokomotiva i vagona.

Prema njegovim rečima, razgovarano je i o dugu SFRJ prema Libiji i sukcesiji i ta pitanja bi trebalo razrešiti što pre, kako bi se dodatno unapredila saradnja dve zemlje.


Tadić je Gadafiju poklonio duborez sa motivom srpske narodne nošnje.

Gadafi je drugi put za manje od godinu dana bio domaćin predsedniku Srbije Libiji, jednoj od najbogatijih afričkih zemalja sa velikim uticajem u arapskom svetu.

Tadić je prethodno u septembru 2009. prisustvovao proslavi 40. godina od libijske revolucije i tom prilikom Gadafi mu je uručio visoko libijsko odlikovanje. 

Libijski lider dočekao je danas predsednika Srbije ispred rezidencije u Sirtu, a na aerodromu su ga, uz državničke počasti, pozdravili premijer Libije Al Bagdadi Ali al Mahmudi, ministar spoljnih poslova Musa Kasa i drugi visoki libijski zvaničnici.


U delegaciji predsednika Srbije su ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević i pomoćnik ministra spoljnih poslova za bilateralne odnose Zdravko Ponoš.

Moamer el Gadafi je u više navrata istakao da neće priznati nezavisnost Kosmeta
 

Moamar Abu Meniar el Gadafi, vođa vojnog udara kojim je 1969. zbačen kralj Idriz I, već više od četiri decenije predvodi Libiju bez formalnog mandata, a njegov državnički "staž" je jedan od najdužih u svetu.


Gadafi je u Libiji uveo oblik islamskog socijalizma, koji je izložio 70-tih godina prošlog veka u svom delu "Zelena knjiga", koja je, prema kritičarima, na neuobičajen način kombinovala načela države blagostanja, "arapskog socijalizma" i islamsku tradiciju.


Gadafi se istakao i kao jedan od tvoraca Afričke unije, ranije poznate kao Organizacija afričkog jedinstva, u želji da više od 50 država na tom kontinetu organizuje po uzoru na Evropsku uniju.


Decenije tokom kojih je Gadafi, pukovnik po činu, na čelu Libije, bile su obeležene veoma zategnutim odnosima sa zapadnim zemljama, naročito sa SAD koje su ga optuživale za pomaganje terorista, čak i direktnu umešanost u njihove akcije.


Međutim, posle godina provedenih pod međunarodnim sankcijama, Libija je početkom ove decenije normalizovala diplomatske odnose sa ključnim zapadnim državama, koje ponovo pokazuju interesovanje za velika ulaganja u tamošnju privredu, naročito sektor nafte i zemnog gasa.

Kriza? Kakva kriza?!

 

Libija spada u red onih zemalja koje nisu pogođene svetskom ekonomskom krizom zahvaljujući bogatstvu u nafti.

Sektor nafte čini gotovo 25 odsto ukupnog domaćeg proizvoda Libije, koji je, prema procenama za 2009. iznosio preko 60 milijardi američkih dolara, odnosno više od 9.500 dolara u proseku po svakom od 6,5 miliona stanovnika.


Svetska banka svrstava Libiju u privredu sa "višim srednjim prihodom", što je uspelo malom broju afričkih država.

Veliki prihodi od nafte i relativno mali broj stanovnika omogućili su libijskoj državi da obezbedni značajan nivo socijalne sigurnosti stanovnicima, naročito u oblasti stanovanja i obrazovanja.


Poslednjih godina su u Libiji sprovedene ekonomske reforme kao deo šire kampanje uključivanja zemlje u globalnu tržišnu privredu.

Otuda Libija postaje sve privlačnija i za srpske privrednike, tim više što su diplomatski odnosi između Beograda i Tripolija uspostavljeni još 1955, a prijateljstvo koje je bilo karakteristično za odnose Tita i Gadafija odolelo je svim iskušenjima tokom nemirnih 1990-tih na Zapadnom Balkanu.

Ojačati privrednu saradnju

 

Poseta predsednika Srbije Borisa Tadića Libiji i razgovori sa libijskim vođom Moamerom el Gadafijem su odlična prilika da dvojica državnika razgovaraju ne samo o unapređenju tradicionalno dobrih političkih veza Beograda i Tripolija, već i o jačanju ekonomsko-trgovnskih odnosa dve zemlje.


Libija je do raspada bivše Jugoslavije bila jedan od najvažnijih privrednih partnera Srbije, posebno kad je reč i izvođenju investicionih radova u inostranstvu, ali su nakon uvođenja sankcija trgovinske veze dve zemlje ogranične, da bi počele da se poporavljaju tek od polovine ove decenije.


Srbija je polovinom ove decenije počela da izvozi u Libiju u nešto većem obimu industrijske mašine, pogonske aprate i uređaje, sadnice i raznu drugu robu, tako da je izvoz na godišnjem nivou dostigao oko 4,5 miliona dolara, dok je uvoz bio simboličan.


Preduzeće "Ivan Milutinović" je proteklih godina bilo angažovano na velikom poslu rekonstrukcije luke Tripoli, a vrednost tog aranžmana je 122,5 miliona dolara.


Više privatnih firmi iz Srbije je u periodu 2006 - 2010. zaključilo poslove manje vrednosti, a u Libiji sada razne poslove obavljaju, između ostalih, naša preduzeća - "Geoinstitut", "Hidrotehnika" i "Jugoimport SDPR".


Kompanije iz Srbije pozvane su krajem prošle godine da se masovnije uključe u razne infrastrukturne projekte u Libiji u koje će već tokom ove godine biti uloženo oko 25 milijardi dolara.


Libija je, inače, jedan od vodećih svetskih izvoznika nafte i prirodnog gasa i godišnje ostvaruje veliki višak u spojnotrgovinskoj razmeni, što omoguće vladi u Tripoliju da milijarde dolara usmeri na izgradnju puteva, luka i niz drugih infrastruturnih objekata koji se podižu uglavnom uz učešće visokokvalifikovane strane radne snage.


Srpske kompanije su, prema rečima kopredsednika Mešovitog srpsko-libijskog komiteta Muhameda Hidžazija, dobrodošle u njegovu zemlju koja je veoma zanimljivo tržište i za izvođače infrastrukturnih radova iz mnogih država, uključjući i najrazvijenije.


Hadžazi je ukazao da naše firme na libijskom tržištu očekuje, na već raspisanim i novim tenderima, velika konkurencija kompanija, naročito onih čije sedište je u Evropi i Aziji.


Mnogi naši radnici koji već godnama rade sezonski ili stalno u Libiji, angažovani uglavnom od strane grčkih ili kiparskih graditelja puteva i drugih infrastrukturnih objekata, ukazuju da je ta afrička zemlja pravi investicioni raj, gde se "stalno nešto zida i gradi".


Bolje upućeni u aranžmane sa libijskim investitorima navode da je najvažnije da naše firme direktno dogovaraju poslove, a ne da se angažuju kao podizvođači od strane nekih drugih inostranih kompanija, jer je tada zarada osetno manja.


Hadžazi je u novembru 2009. izjavio u Beogradu da će njegova zemlja naročito velika sredstva usmeriti na finansiranje projekata u saobraćajnoj infrastrukturu, stanogradnji, vodovodnom sistemu, farmaceutskoj industriji, u čemu naši izvođači imaju veliko iskustvo.


Prilikom prošlogodišnje posete Hadžazija našoj zemlji bilo je reči i o plaćanju sprskog duga Libiji za ranije preuzetu naftu, u vrednosti oko 50 miliona dolara. Dogovoreno je da se to dugovanje otplati uglavnom robnim isporukama.


U vreme Hadžazijeve posete, posle trodnevnog zasedanja Mešovitog komiteta za saradnju dve zemlje, u Beogradu je potpisan Protokol o saradnji dve zemlje, Memorandum o saradnji u oblasti zdravstva, Memorandum o saradnji u oblasti turizma i Sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, što bi takođe trebalo da doprinese daljem jačanju ekonomsko - trgovinskih veza dve zemlje.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
  • 2024 © - vesti online