Porodilje sve starije, beba sve manje
Prosečna žena u Srbiji pred matičara izlazi u 27. godini, a prvo dete rađa pet meseci kasnije, odnosno - pet godina kasnije u odnosu na vreme kada je njena majka počela da stvara porodicu.
Do sada obrađeni rezultati popisa stanovništva 2011. govore da je manje žena koje se osvrću na "mama". Ljiljana Đorđević iz Republičkog zavoda za statistiku ističe da rezultati popisa iz 2011. godine govore da je povećan broj žena koje nisu rađale, a broj žena koje su rodile dvoje dece nešto je manji u popisu 2011. godine nego u popisu iz 2002.
Ona ističe i da je prosečna starost majke pri rođenju prvog deteta porasla sa 22,8 godina, koliko je bila 1950. godine, na 27,5 godina 2011. godine. Zanimljivost izvedena iz vitalne statistike glasi da je u 2011. godini ukupno bilo 1.039 blizanačkih porođaja, a 2010. godine 1.051 blizanac je došao na svet. Drugim rečima, 2011. godine rođeno je 2.078 blizanaca, a 2010. godine svetlost dana ugledalo je 2.102 blizanca.
"Najveće promene u strukturi žena starijih od 15 godina prema broju rođene dece primetne su kod žena koje su rodile više od dva deteta. Naime, 2002. godine bilo je ukupno 433.309 žena koje su rodile više od dva deteta, a prema popisu 2011, 379.002. žene rodile su više od dva deteta", primećuje Ljiljana Đorđević.
Direktorka Instituta društvenih nauka u Beogradu i načelnica Centra za demografska istraživanja Mirjana Rašević smatra da će rezultati narednog popisa stanovništva biti još pesimističniji i da će u našoj zemlji živeti manje stanovnika nego danas. Ona podseća da se Srbija već pet decenija suočava sa krizom rađanja i ističe da je 2010. bila 19. uzastopna godina u kojoj je Srbija beležila negativni prirodni priraštaj.
Mirjana Rašević ocenjuje da su uzroci nevesele statistike nataliteta takozvani civilizacijski faktori - emancipacija, insistiranje na kvalitetu sopstvenog i života deteta i liberalan zakon o abortusu.
Nebojša Savić, predsednik Udruženja za razvoj i očuvanje porodice "Brak i porodica", kaže da je indirektni dokaz teze da je Srbija postala zemlja jedinaca činjenica da se i ekonomisti, prilikom obračunavanja potrošačke korpe, vode računicom da prosečna porodica ima tri člana. Prema iskustvu ovog porodičnog terapeuta, druga beba stiže na spisak stanara u zavisnosti od toga da li žena ima podršku šire porodice, a ne zbog pomoći države. On smatra da se žene koje same nose teret roditeljstva ređe odlučuju da rode i drugo dete.
"Deo odgovora na pitanje zašto je došlo do krize rađanja u Srbiji leži i u tome što se žene kasnije odlučuju na rađanje prvog deteta, pa naslednik obično stiže u porodicu u maminim kasnim dvadesetim godinama, a drugo dete dolazi sredinom četvrte decenije, kada je žena na vrhuncu građenja svoje karijere i kada joj je potrebna socijalna podrška oko usklađivanja radnog vremena jaslica, obdaništa i firme. Ako žena ima pomoć muža i porodice, ona će se lakše odlučiti za rađanje drugog deteta", smatra Nebojša Savić.
