Srbi, Bosanci i Hrvati govore isti jezik
Snježana Kordić, lingvista iz Osijeka, u svojoj knjizi "Jezik i nacionalizam" piše o tome da se u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori govori istim jezikom. Kordić je u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" izjavila da se ovi narodi međusobno razumeju i da govore jednim jezikom.
Ona napominje kako je u lingvistici definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. "A Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci, kad govore standardnim jezikom, imaju 100 odsto zajedničko osnovno rečničko blago", kazala je Kordić.
Pre nekoliko godina Kordić je bila optužena da "potkopava temelje hrvatske države" zbog svojih radova i stavova o jeziku. Ona kaže da je do toga došlo jer "domaći jezikoslovci uveravaju ljude da država i nacija ne može postojati ako nema zaseban jezik sa zasebnim imenom.
"To je, naravno, besmislica jer inače ne bi postojala čak ni američka država i nacija, ne bi postojala švajcarska nacija i država, ni kanadska, argentinska...", smatra Kordić.
Lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog jezika ne ugrožavaju postojanje zasebne države. "Čovek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije", smatra Kordić.
Kordić u svojoj knjizi navodi kako se radi o standardnom jeziku koji je policentričan, odnosno da nekoliko nacija govori istim jezikom pa on ima nekoliko centara. "Sve četiri varijante su ravnopravne, nije jedna od njih nekakav `pravi` jezik, a druga `varijacija` tog jezika. Policentrični su svi svetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju", smatra.
Lingvistkinja naglašava da pojedinci koji razdraženo reaguju na neke reči koje prepoznaju kao znak druge nacije izražavaju jezičku netoleranciju.
Ona se slaže s tim da je jezička netolerancija često politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji. "Ta maska se koristi jer je u današnjim društvima politički prihvatljivije govoriti o jezičkoj čistoći nego govoriti direktno o neprijateljstvu prema drugoj naciji", kazala je.
"Tipično je da mislimo da nacionalizam postoji uvek samo kod drugih, a naš nacionalizam prikazujemo kao 'patriotizam', koristan i neophodan", kazala je Kordić.
Kordić smatra da su hrvatski lektori postali cenzori. "Ono što rade domaći lektori, to nije posao lektora, nego cenzora. Ni u kom slučaju lektori u inostranstvu ne vrše odstrel eči navedenih na nekakvim listama nepodobnosti, a upravo to čine domaći lektori", smatra Kordić u izjavi za „Slobodnu Bosnu“.
