Egzodus: Od ulaska u EU iseljavanje iz Hrvatske eksplodiralo
Republika Irska postala je sinonim za iseljavanje mladih iz Hrvatske u potrazi za boljim životom.
Deset puta je povećan broj ljudi koji su iz Hrvatske u Irsku odselili u Evropsku uniju od 2013. kada je Hrvatska ušla u ovu zajednicu zemalja. Kako je objavio Centar za populacijske longitudinalne studije broj onih koji su potražili "bolje sutra" deset puta je veći od 2013. do 2018. nego od 2002. do 2013. godine.
U zanimljivoj analizi demografskog profila Hrvata u Irskoj prof. dr. Ivana Čipina, korišćeni su podaci Središnjeg statističkog ureda Republike Irske. Prema toj analizi broj imigranata u Irsku procenjuje se prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacionog broja koji se koristi za brojne potrebe - od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija, piše "Slobodna Dalmacija".
Od 2002. do ulaska Hrvatske u EU, strancima hrvatske nacionalnosti koji su se doselili u Irsku izdano je oko 2.000 PPS brojeva. Od ulaska, pak, Hrvatske u EU sredinom 2013. dodine pa do kraja 2018., taj broj je iznosio oko 21.500.
Dr. Čipin napominje kako to ne znači da svi koji su u navedenom periodu dobili PPS broj i dalje žive u Irskoj. Neki se vrate, ali to se preko PPS broja ne može pouzdano pratiti, dok manji broj došljaka u Irsku i ne uzme taj broj. No PPS je svakako jako dobar posredni pokazatelj broja doseljenika iz neke zemlje u Irsku.
Analiza je pokazala da je vrhunac iseljeničkog talasa iz Hrvatske u Irsku bio 2016. godine, pa je onda počeo da slabi i već se 2018. smanjio za petinu.
Ubedljivo najviše - čak 10.332 ili 60 posto - bilo je useljenika iz Hrvatske starosti od 25 do 44 godine, svega 980 ili šest odsto bilo je doseljenika od 45 do 64 godine, dok stariji od 65 godina u iseljavanju iz Hrvatske u Irsku učestvuju u beznačajnom broju - njima su izdata tek tri PPS broja.
Više od jedne polovine (52 odsto) doseljenika iz Hrvatske čine muškarci mlade i srednje radne dobi (15-44). I žene u istoj starosnoj dobi od 15 do 44 godine, iako ih je dosta manje nego muškaraca, sa 31 odsto čine značajan deo doseljenika iz Hrvatske.
