Hrvatska diskriminiše Federaciju BiH u odnosu na Republiku Srpsku?
U Hrvatskoj strani državljani načelno mogu da stiču vlasništvo nad nekretninama, ali je zakonski okvir takav da postavlja neka ograničenja. Inače, unutar EU je uobičajeno da države članice građanima drugih država otvaraju pristup svom tržištu nekretnina, s tim da imaju pravo na neke izuzetke, na definisanje "zaštićenih područja".
Komplikovane procedure
Italija, tako, u svojim graničnim područjima ograničava pravo sticanja nekretnina stranim državljanima, uključujući i državljane EU (odnosno, te su odredbe i usmerene na ograničavanje mogućnosti da državljani susednih država, članica EU stiču nekretnine na tom prostoru), a u Belgiji je definisan komplikovani sistem ograničenja zbog flamansko-valonskih odnosa u toj državi s vrlo složenim unutrašnjim sistemom.
Hrvatski model ne poznaje "zaštićena područja" i ne brani stranim državljanima da kupuju nekretnine u nekom izdvojenom delu države. Ograničeno je, doduše, pravo sticanja poljoprivrednog zemljišta, i nad njim stranci ne mogu steći vlasništvo.
Ministarstvo pravosuđa na svojim je web stranicama detaljno objasnilo pravne procedure vezane za sticanje vlasništva nad nekretninama, a za samo dve države navedeno je da se njihovi državljani tretiraju različito - SAD i Bosnu i Hercegovinu.
Naime, većina država pravo na sticanje nekretnina na svom području reguliše odredbama na nivou centralne države, ali u BiH se to radi na nivou entiteta, pa to pitanje posebno regulišu Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko.
Sve dok Bosna ne uđe u EU...
Republika Srpska nema ograničenja koja bi hrvatskim državljanima branila sticanje nekretnina na njihovom području, pa se zato u proceduri dobijanja prethodne saglasnosti stranim državljanima iz tog entiteta takva saglasnost izdaje bez posebnih uslova.
S druge strane, Federacija i Distrikt Brčko na svom području dopuštaju da nekretnine stiču samo oni hrvatski državljani koji su stalno nastanjeni na njihovom području i oni pravni subjekti iz Hrvatske koji tamo obavljaju ekonomsku delatnost. Zato Hrvatska njima samo pod jednakim uslovima izdaje prethodnu saglasnost za sticanje nekretnine.
Tako se formiralo mišljenje da je to sve usmereno protiv Bošnjaka, tj. da Hrvatska građane iz RS tretira povoljnije nego one iz Federacije, dakle, Srbe povoljnije nego Bošnjake. Međutim, prema načelu reciprociteta Hrvatska mora da liberalizuje pristup tržištu nekretnina za one građane BiH koji žive u entitetu koji je liberalizovao pristup tržištu nekretnina za građane Hrvatske,
Isto tako, dok god u Federaciji postoje ograničenja za hrvatske državljane, i Hrvatska ih mora primenjivati. To ipak ne znači da Hrvatska diskriminiše Bošnjake u odnosu na Srbe i Hrvate iz BiH, ali ostavlja gorak ukus kod onih koji u svemu vide zaveru.
