Zapad kažnjava Makedoniju, a nagrađuje Albance?
Makedonija tek sada "živi" svoje devedesete, koje su za sve ostale članice bivše SFRJ daleka prošlost. U isto vreme, postavlja se i pitanje - da li je ovo "nagrada" Zapada za svojevremenu servilnost koju je Makedonija pokazala, ili osveta za sadašnju neposlušnost, pita se "Sputnjik".
Nema više "mirne Makedonije"
Politička kriza u Makedoniji ulazi u treću godinu, a rešenja nema na vidiku. Ova bivša jugoslovenska republika jedina je 1991. godine referendumom mirnim putem istupila iz tadašnje SFRJ. U ratnom vihoru koji je besneo na prostorima SFRJ, taj mirni razlaz bio je, za Zapad koji je radio na razbijanju Titove Jugoslavije - primer kojim su mahali svetu.
Odluka vlasti u Makedoniji, bez ikakvog otpora, da je voljna da pristupi evroatlantskim integracijama, na Zapadu je pozdravljena aplauzom, a već 1999. godine Skoplje je postalo kandidat za prijem u punopravno članstvo NATO-a.
Oružana pobuna Albanaca, koja je u Makedoniji izbila 2001. godine, rezultirala je potpisivanjem Ohridskog sporazuma, koji je albanskoj manjini u ovoj državi omogućio prava koja su više od prava uobičajena za manjinske zajednice.
Iako Makedonci nisu baš rado stavili paraf na ovaj sporazum, koji je inače ugrađen u Ustav Makedonije, pod blagim pritiskom Zapada ipak su pristali. Ofanziva Albanaca je zaustavljena, a tadašnju makedonsku vlast Zapad je neku godinu kasnije nagradio kandidaturom za EU.
Mirna Makedonija, u međuvremenu, uljuljkala se u zapadne lovorike, čekajući i nadajući se da će EU naći načina da grčki veto na prijem Skoplja u EU i NATO zbog imena "Makedonija" - reši. Grčka, naime, smatra da je ime "Makedonija" nešto što je vezano za Grčku istoriju i kulturu, dok Skoplje ne želi da se odrekne ovog imena.
Međutim, desilo se nešto sasvim suprotno. Oružani sukobi Albanaca i makedonske policije 2015. u Kumanovu naglo su prenuli iz sna Makedonce koji su odjednom shvatili da vlast koja ih je godinama vodila nije više miljenik Zapada.
- I EU i SAD podupiru, što direktno, što indirektno, pretenzije Albanaca da se Makedonija prekomponuje i pretvori u dvonacionalnu državu koja bi u jednom trenutku bila pocepana i kojoj bi bilo nametnuto drugo ime kako bi nastavila do sada neuspešne evropske integracije i kako bi ono što bi od te države ostalo ušlo u taj geopolitički korpus - smatra dr Aleksandar Gajić, viši naučni saradnik na Institutu za evropske studije u Beogradu i dodaje:
- Oni znaju da je ovde u Makedoniji međuetnički sukob neuralgična tačka koju mogu svakog trena da pritisnu i da dobiju to što žele. To se i sada događa.
