General Smit: Lično sam tražio bombardovanje bosanskih Srba
Odbrana Ratka Mladića osporavala je pred Haškim tribunalom da je Vojska Republike Srpske (VRS) u leto 1995. izazvala ljudske žrtve na sarajevskoj pijaci Markale, ali je svedok optužbe Rupert Smit ostao pri tom iskazu.
![](/data/images/2013-01-25/297364_rupert-sense-agency_f.jpg?ver=1359130204)
General Mladić (69), koji je tada bio komandant VRS, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95. U optužnici je navedeno da je minobacačka granata VRS, 28. avgusta 1995, ispred Markala ubila 43 osobe, a ranila 75 građana.
Unakrsno ispitujući generala Smita, tadašnjeg komandanta Unprofora u BiH, Mladićev branilac Dragan Ivetić ukazivao je na više "nedoslednosti" u različitim izveštajima Unprofora o Markalama. Britanski general je odgovarao da je, pre donošenja konačnog zaključka, sve to uzeo u obzir.
Upitan da li je ispitao i mogućnost da je muslimanska strana ispalila granatu na Markale, kako bi okrivila Srbe, što mu je u telefonskom razgovoru na dan eksplozije sugerisao i sam general Mladić, Smit je uzvratio da "nikada nije video dokaze za tu tvrdnju".
Na pitanja na osnovu čega je u istom razgovoru rekao Mladiću da je granata na Markale "bez ikakve sumnje" bila ispaljena s položaja VRS, "udaljenog 3,5-4 kilometra" od tržnice, Smit je odgovorio:
"Izveštaji koje sam dobio naveli su me da formiram mišljenje koje sam imao pravo da formiram i da donesem sud koji sam imao pravo da donesem. I - to je bilo to".
Svedok je odbacio i sugestiju branioca Ivetića da je odluku da zatraži vazdušne napade NATO na VRS doneo i pre eksplozije na Markalama.
Smit je, međutim, potvrdio da je, pre tog incidenta, na Londonskoj konferenciji međunarodna zajednica odlučila da će svaki napad VRS na Sarajevo i druge zaštićene zone UN biti kažnjen udarima NATO. Upitan da li je ikada zatražio da avioni NATO napadnu Armiju BiH, svedok je odgovorio negativno.
Smit će u ponedeljak nastaviti da odgovara na pitanja Mladićeve odbrane.