Zagreb minira saradnju
Tri hrvatske nevladine organizacije - Dokumenta iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba zauzele su stav da će zakon o neprihvatanju pravnih dokumenata JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, ako ga usvoji hrvatski Sabor, naneti ogromnu štetu međuregionalnoj saradnji na otkrivanju i procesuiranju ratnih zločina.
Reč je o optužnici koja je nedavno u Zagreb stigla iz Beograda i odnosi se na ubistvo 19 Srba u Vukovaru i odgovornost za taj zločin 44 Hrvata među kojima je i potpredsednik Sabora Vladimir Šeks.
- Ono što je regionalnom saradnjom u procesuiranju ratnih zločina dobro počelo, tim će zakonom biti zaustavljeno. Prođe li taj zakon, žrtve će biti zanemarene, a ubice nagrađene. Taj zakon će zločincima omogućiti da nikada ne odgovaraju, zaštitiće počinioce zločina koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj - izjavila je za "Vesti" predsednica NVO Dokumenta Vesna Teršelić.
Hrvatska vlada tvrdi da će novi zakon pružiti sigurnost hrvatskim građanima kad se "nepravedno" pojave u optužnicama?
- Uopšte ih neće zaštititi jer taj zakon neće moći ništa da uradi izvan hrvatskih granica kad je reč o optužnicama poput ove poslednje iz Beograda. Nesigurnost nepravedno osumnjičenih neće se na taj način ukloniti, nego samo produžiti.
Vladimir Šeks je izjavio: "Ne može Srbija da sudi državljanima Hrvatske za zločin u Hrvatskoj", mada ona to već radi, i to po hrvatskim optužnicama - ali su optuženi Srbi takođe državljani Hrvatske?
- Opet se vraćam na regionalnu saradnju. Hrvatska, recimo, često insistira na suđenju za zločine nad Hrvatima u srpskim logorima. Ali kako to provesti bez saradnje između hrvatskog i srpskog pravosuđa ako su počinioci građani Srbije s boravištem u Srbiji, a žrtve i svedoci građani Hrvatske? Jer žrtve su danas često građani jedne države, a počinitelji građani druge države.
Kakvo je vaše mišljenje o optužnici koja je iz Srbije stigla u Hrvatsku?
- Ima u njoj dosta problematičnih stvari jer nije u skladu sa aktuelnim pravnim standardima. U njoj, recimo, nema jasnog razgraničenja između zločina koji su posledica ratnih dejstava i zločina nad civilnim stanovništvom. Ali to ne znači da takve optužnice treba unapred odbaciti. O optužnicama treba da se razgovara i da ih se zajedno temeljito pretrese.
Hrvatsko pravosuđe na potezu
|