U Hrvatskoj niko nije osuđen zbog "Oluje"
Hrvatski helsinški odbor saopštio je da su netačne tvrdnje hrvatskog tužilaštva o broju počinjenih zločina i procesuiranih osoba optuženih za zločine u akciji "Oluja", ističući da nijedan pripadnik Hrvatske vojske i policije nije osuđen za učešće u tim zločinima.
"Prema našim podacima, ni jedan pripadnik Hrvatske vojske ili policije, niti bilo ko drugi, nije osuđen za ratni zločin nad Srbima, bilo civilima, bilo vojnicima, zbog zločina počinjenih nakon 'Oluje'", ističe HHO.
Državno tužilaštvo Hrvatske saopštilo je u nedelju, 24. aprila, da su tokom "Oluje" počinjena 24 najteža ratna zločina ubistva sa ukupno 156 žrtava, i 47 takozvanih običnih ubistava. Od ukupno 24 ratna zločina sa 156 žrtava, za najveći deo još traju istrage, dok je za 11 ubistava procesuirano 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, navodi dalje to tužilaštvo koje nije saopštilo rezultate procesuiranja.
HHO ističe da podaci tužilaštva o broju srpskih žrtava ne odgovaraju istini jer je nakon završetka vojne akcije "Bljesak" u maju 1995. u zapadnoj Slavoniji tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak izjavio pred hrvatskim poslanicima da je "u toj akciji ubijeno 450 neprijateljskih vojnika".
"Neposredno po završetku 'Oluje' kancelarija predsednika Tuđmana je obavestila javnost da je u 'Oluji’ ubijeno 950 neprijateljskih vojnika. Ranjenika opet nije bilo ni u jednoj od bolnica kojima gravitiraju oslobođena područja, a nije bilo ni zarobljenih. Nikad nije objavljeno koliki je broj osoba likvidiranih u 'čišćenjima terena'. U vreme zločina u Gruborima, kada je ubijeno 11, a ne 8 starijih osoba, specijalci su istovremeno tvrdili da su likvidirali 40-ak 'odmetnika'", navodi HHO.
Nikada nismo saznali sudbinu osoba sa kojima se hrvatska specijalna policija oružano sukobljavala, prenosi HHO.
Dodaje se da je za ratne zločine počinjene tokom poslednjih 20 godina osuđeno samo 28 osoba pripadnika Hrvatske vojske i policije, a ostalo su Srbi.
HHO navodi da nije poznato na osnovu čega je tužilaštvo zaključilo da su nakon "Oluje" počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba, kada niko nije osuđen za ratni zločin nakon "Oluje".
Odbor podseća da su svi optuženi zbog masakra u Varivodama kod Knina, gde je 28. septembra 1995, skoro dva meseca nakon "Oluje", pobijeno devet nemoćnih staraca, oslobođeni zbog nedostatka dokaza.
HHO ističe da lokalne vlasti u Varivodama nisu dozvolile da se izvrši kriminalistički uviđaj, kao što je to bio slučaj u selu Gruborima gde je "odbijen zahtev zamenika komandanta specijalne policije Željka Sačića da izvrše lažni uviđaj s time da se uz ubijene starce stavi oružje kako bi izgledali kao naoružani odmetnici".
HHO ističe da su, prema njihovim izveštajima, samo civili ubijeni nakon okončanja "Oluje", za šta postoje izjave dva svedoka, koji nisu bili u "pobunjeničkim jedinicama".
"Naši posmatrači imali su informacije o još nekoliko stotina mrtvih, ali oni nisu uvršteni na popis, jer nisu odgovarali utvrđenim kriterijimima", kažu u HHO.
Njihovi aktivisti su ustanovili da je "na oslobođenom području spaljeno, srušeno ili temeljno uništeno 20.000 objekata, uključujući kuće i poljoprivredne objekte, ali i zgrade od javnog interesa - železničke stanice, ambulante, škole, trafostanice, stupove za električnu energiju i drugo".
"Sve to ukazuje na zaključak da se radilo o planskom uništavanju s ciljem onemogućavanja povratka civilnog stanovništva i ponovnog uspostavljanja normalnog života. Ova paljenja i uništavanja nastavila su se još nekoliko godina nakon 'Oluje'", naglašava HHO koji je o svemu objavljivao dokumente.
HHO ističe i da nije poznat kriterijum razdvajanja žrtava rata od žrtava ratnih zločina i ubistava.
"Sve žrtve ubijene nakon 'Oluje' likvidirane su kao ciljana grupa - kao pripadnici srpskog naroda, pa se radilo isključivo o žrtvama ratnog zločina. Tužilaštvo može sva ubistva nakon 'Oluje' da procesuira kao ratni zločin jer u suprotnom primenjuje pravno voluntarističku metodu karakterističnu za 'pravne teoretičare' koji smatraju da počinioci ubistava nakon Drugog svetskog rata ne mogu biti procesuirana za ratne zločine jer je rat bio završen", navodi HHO.
U saopštenju se navodi da kada bi se primenio taj navodni pravni princip, niko ko je ubijen nakon akcije "Oluja" - 9. avgusta ne bi mogao biti tretiran kao ratna žrtva, pa niko ne bi mogao biti procesuiran za ratne zločine, uključujući generale Gotovinu i Markača.
Ofanziva Kosorove – napad na ustavni poredak
Odluku hrvatske premijerke Jadranke Kosor o diplomatskoj ofanzivi kako bi se izvršio pritisak na Haški tribunal da promeni svoju presudu o udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem proterivanja Srba, HHO smatra kršenjem principa vladavine prava i napadom na ustavni poredak bez presedana.
Umesto da je naredila detaljnu istragu o stvarnom broju žrtava nakon "Oluje", premijerka Kosor je naredila istragu o tome ko je, poštujući ustavni zakon o saradnji s Haškim sudom, dostavio sudu transkripte.
Taj odbor navodi da iznete podatke hrvatskog tužilaštva "doživljava kao deo diplomatske ofanzive svih nivoa hrvatske vlasti, ali i kao dokaz da se u Hrvatskoj u odnosu prema ratnim zločinima i vladavini prava ništa bitno nije promenilo tokom zadnjih 15 godina".
"HHO smatra da sve navedeno dokazuje da u Hrvatskoj ni danas ne postoji politička volja za procesuiranje ratnih zločina koji su se desili nakon okončanja akcije 'Oluja'", zaključuje HHO.
