Hrana iz konzerve najčešći trovač: Ovi sastojci razaraju vaš organizam
Konzervirana hrana može da sadrži višak soli, sporne hemikalije pa čak i opasne bakterije, a predstavlja najčešći uzrok trovanja u domaćinstvu. Evo kako da se obezbedite.
Većina soli koju unosimo u organizam dolazi iz hleba i prerađene hrane - posebno polugotove ili konzervisane.
Kako biste smanjili unos soli, konzervisanu hranu pre kuvanja isperite. Operite ih pod mlazom hladne vode pa tek onda pripremite. Osim unutrašnjosti konzerve važno je da operete i spoljni deo. Nikako nemojte zaboraviti da isperete i otvarač za konzerve nakon korišćenja.
Zamislite samo put koji su prošle od fabrike i kamiona do skladišta. Bile su u raznim rukama koje su ih stavljale na police, a koliko ih je tek kupaca primilo kako bi videlo sastav. Možda je i koja pritom pala na pod.
Prilikom otvaranja poklopca bakterije lako ulaze u hranu, a kako biste to sprečili, operite konzerve i obrišite ih kuhinjskim ubrusom pre upotrebe. To važi i za limenke piva ili sokova, a ako ih niste u mogućnosti da ih isperete pod vodom, upotrebite antibakterijske maramice.
Oštećene konzerve bolje nemojte da koristite jer postoji veća opasnost od prelaska hemikalija koje se nalaze u sastavu zaštitnog sloja konzerve, takozvanog bisfenola A (BPA), u hranu. Njihovo štetno delovanje utiče na hormonsku neravnotežu.
U domaćinstvu je konzervisana hrana najčešći izvor botulizma, opasnog trovanja po život izazvano bakterijom Clostridium botulinum. Jedan od znakova prisutnosti bakterije mogu biti naduvane konzerve koje šište prilikom otvaranja. Čak i samo udisanje plina ili male količine hrane na rukama može biti jako opasno, stoga je takve konzerve bolje ne koristiti.
Nakon otvaranja konzerviranu hranu prebacite u staklenu ili plastičnu posudu i čuvajte je u frižideru.
