"Božja" čestica možda ipak ne postoji
Čestica za koju naučnici veruju da je igrala važnu ulogu u stvaranju svemira možda ipak ne postoji nakon svega, priznali su stručnjaci.
Prošlog meseca, naučnici su izjavili da su jedan korak bliže otkriću neuhvatljivog Higsovog bozona ili "božje čestice", malog, ali temeljnog elementa u izgradnji svemira ovakvog kakvog ga poznajemo. Ipak, sada je nada počela da bledi nakon nestanka signala za koje su naučnici smatrali da će ih dovesti do njega.
Istraživački centar CERN, čiji je divovski "Large Hadron Collider (LHC)", u kojem se provode istraživanja, smešten duboko pod planinama na francusko-švajcarskoj granici, objavio je novi skepticizam na konferenciji u Mumbaiju.
Božja čestica samo privid?
Naučnici su naglasili da ako se za Higsov bozov otkrije da je samo bio privid, to će otvoriti put za napredak u području pod nazivom "nova fizika" koja bi trebala pokušati odgovoriti na neke od najvećih misterija svemira.
Gvido Toneli, stručnjak koji radi na jednom od dva detektora LHC-a koji proganjaju Higsov bozon, kazao je: "Bez obzira na konačnu presudu o Higsovom bozonu, trenutno smo u uzbudljivom vremenu za sve uključene u potrazi za novom fizikom".
Prošlog meseca u Grenobleu, iz CERN-a su objavili nove rezultate, koji su izazvali uzbuđenje, da je "nedostižnoj Higsovoj čestici, ako postoji, ponestaje mesta za sakrivanje".
Direktor Centra za istraživanje Serđo Bertoluči kazao je na konferenciji, u indijskom gradu Tata, da ako Higsov bozon ne postoji "njegova odsutnost će ukazati put do nove fizike".
Pod standardnim modelom fizike, poznato je, da je bozon, koji je dobio ime po britanskom fizičaru Peteru Higsu, taj koji je dao masu i energiju neposredno nakon Velikog praska pre 13,7 milijardi godina. Kao rezultat toga, leteće krhotine iz ove iskonske eksplozije formirale su kasnije zvezde, planete i galaksije.
Očekuju otkriće krajem septembra
U podzemnom LHC-u, koji je počeo sa radom krajem marta 2010. godine, inžinjeri i fizičari CERN-a stvorili su milijarde minijaturnih verzija Velikog praska razbijajući čestice pri brzini približnoj brzini svetlosti.
Rezultate tih sudara prate stotine fizičara, ne samo u CERN-u, nego i u povezanim laboratorijama širom sveta koje analiziraju goleme količine podataka koje generiše LHC.
Naučnici u američkom Fermilabu u blizini Čikaga u istoj su potrazi pomoću svog "Tevatron Collidera" skoro 30 godina. Oni su prošlog meseca objavili da se nadaju da će otkriti Higsov bozon do kraja septembra, kada će ugasiti "Tevatron".
Za neke naučnike, Higsov bozon ostaje najjednostavnije objašnjenje kako je materija dobila masu. I dalje ostaje nejasno šta bi moglo zameniti ovo objašnjenje.
"Znamo da nešto nedostaje, ali jednostavno ne znamo šta bi to nešto novo moglo biti, jednostavno trebamo biti gurnuti u pravom smeru", napisala je na blogu Polin Gagnon iz CERN-a.
