Radoš Bajić: Pomiriću četnike i partizane!
Srpski glumac, scenarista i reditelj Radoš Bajić (58) 24. jula na Mokroj gori počinje snimanje nove serije "Ravna gora", za koju mnogi kažu da će promeniti Srbiju.

- Dramska trilogija "1941-1945" i njen prvi deo, pod nazivom "Ravna gora", je najambicioznija igrana struktura koja je ikada snimljena na ovim prostorima. Istovremeno, to je i projekat od višestruke nacionalne važnosti, koji ima ogromnu društvenu odgovornost, a nastaje po ideji RTS-a i na predlog Aleksandra Tijanića.
Novac nije presudan
Ipak, skromni budžet ne znači i skromne rezultate, jer na sreću, novac nikada nije bio presudan za elan, rad i napor koji moja porodica, saradnici i ja ulažemo i za kvalitet koji ostvarujemo. Kao i sve što je Kontrast studio do sada radio i ovu seriju ćemo realizovati na najbolji i najkvalitetniji mogući način. |
Pre nekoliko godina, gospodin Tijanić mi je poverio tešku ulogu, da budem autor ovakvog jednog dela. Od tog momenta, tri i po godine trajao je proces - temeljno istraživanje, a zatim i veoma inspirativan, ali ujedno i mukotrpan rad na scenariju ove istorijske drame. Osim pojedinih dramskih tokova koji prate sudbinu imaginarnih likova i porodica, a koje oslikavaju situaciju u narodu, ostatak scenarija prati autentična istorijska dešavanja i protagoniste istih - kaže Bajić za "Vesti".
Da li je bilo političkih pritisaka kada ste objavili da ćete snimati ovu seriju?
- Ova serija nije hir i želja jednog pojedinca, već stvar od nacionalnog interesa i značaja. Samim tim, ovaj projekat može i mora da se realizuje isključivo uz podršku države. Pre nego što sam se upustio u sve ovo u svojstvu autora, razgovarao sam sa svim relevantnim pojedincima na društvenoj i političkoj sceni Srbije i od svih sam dobio verbalnu i moralnu podršku. Iza ove ideje su stali i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.
Međutim, bilo je pojedinaca i grupa koje su, i pre početka snimanja serije "Ravna gora", uložili protest zbog ponovnog otvaranja teme Drugog svetskog rata, osporavajući nam pravo da se bavimo time. Tim pre, ja osećam potrebu i odgovornost da pokušam da ovom serijom jednom za svagda izmirim posvađane strane i pokažem svima da je jedini pravi način, razumevanje, međusobno poštovanje, prihvatanje razlika i konačno pomirenje.
Na koji način ste radili istraživanje i ko vam je pomagao?
- Jasno je da sam kao osnov za pisanje scenarija morao da upotrebim relevantne istorijske izvore, originalnu dokumentaciju, knjige, spise, sve što je bilo dostupno. Moj rad na scenariju su podržavali i pomagali mi eksperti Instituta za savremenu istoriju, pružajući mi stručne savete i konsultacije. Konačni rezultat je priča o stradanju srpskog naroda u ratom zahvaćenoj Srbiji, zemlji koja i dan danas oseća posledice tog vremena.
Da li je Srbija posle 70 godina spremna da čuje istinu - ko je bio Draža, a ko Tito?
- Iako nas od tih događaja deli 70 godina, Srbija i dalje nije izvukla pouke iz te velike tragedije u kojoj je stradao čitav jedan narod. Ali, naš zadatak nije da bilo kome presuđujemo, stvaramo nove ideološke podele i iznova pišemo istoriju. Mi nemamo ambicije i nameru da jedne branimo, a druge kudimo i krivimo. Ovo neće biti ideološki pamflet, već priča o Srbima kao stradalničkom narodu i jezivom bratoubilačkom ratu.
|