Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
/
0
Četvrtak 27.12.2018.
15:05
Vestionline A

Kako je Srbija prihvatila telefon: Halo, ovde kralj!

Od prvog telefonskog razgovora i bezuspešnih pokušaja Pante Mihajlovića da za ovo čudo neviđeno, kako ga je nazvao prvi korisnik, ministar vojni Teša Nikolić, do početaka javnog telefonskog saobraćaja u Srbiji, proteklo je više od jedne decenije.

commons.wikimedia.org
Kralj Milan Obrenović

Dimitrije C. Đorđević, jedan od prvih telegrafista, zabeležio je da je za vreme srpsko-bugarskog rata, u toku primirja, januara 1886, bila uspostavljena telefonska veza između Beograda i Niša. Vrhovna komanda nije bila zadovoljna brzinom otpremanja depeša, pa je dala naređenje Anti Jovanoviću, inspektoru vojnih telegrafa, da za 18 sati uspostavi telefonsku vezu između ovih gradova. Upotrebljene su stare telegrafske žice, ali su one stvarale velike smetnje u vezi.

Telefonske aparate i materijal u Nišu su doneli Dragomir Brzak, sekretar Poštansko-telegrafskog odeljenja, i mehaničar Gustav Haber. Povezivanje Beograda sa Nišom preko slušalice očekivalo se sa ogromnim nestrpljenjem. Na jednoj strani aparata, u Nišu, bio je kralj Milan Obrenović, a na drugoj, u prestonici, Milutin Garašanin, ministar inostranih dela. Jedva su se čuli. Pošto je upozoren da govori glasnije, Garašanin je odgovorio: "Veličanstvo, ja govorim tako jako, da kad bih se popeo na toranj Saborne crkve, vi biste me morali čuti u Nišu i bez telefona!" Tako je propao prvi pokušaj da se uspostavi pouzdana međugradska veza.

Dve godine kasnije, na predlog načelnika Poštansko-telegrafskog odeljenja Ž. Anđelića, odobreno je da se Odeljenje poštansko-telegrafsko veže telefonom sa Ministarstvom narodne privrede, centralom i staničnom poštom, Telegrafom i ekonomijom poštanskom.

Odobren je iznos od 1.300 dinara za nabavku šest mikrotelefona po 140 dinara, pet sistema po 70, šest gromobrana po 50 i 20 elemenata Leklanšeovih po 34 dinara. Za nadnice i nepredviđene troškove odobreno je još 300 dinara. Oprema je kupljena kod firme "Tajrih i Leopold" u Beču, a ceo posao odobrio je ministar narodne privrede, 26. jula 1888.

Devet godina je potrajala nabavka materijala i aparata, kao i donošenje zakonskih akata. Konačno, maja 1889. proradila je prva centrala u Beogradu. Postavljena je na prvom spratu Zadužbine Ilije Kolarca, u kojoj su se tada nalazili Glavna gradska pošta i Glavni telegraf, i imala je mesta za 50 brojeva.

Putem štampe obavešteno je "građanstvo naše prestonice da se za njegovu privatnu upotrebu pruža mogućnost korišćenja telefonskim saobraćajnim sredstvom, tom kulturnom tekovinom novijeg doba, koju imaju svi gradovi u Evropi". Načelnik PTT odeljenja Stevan Popović održao je čak i konferenciju za novinare. Onog prvog entuzijaste Pante Mihailovića, koji je pokušao da uvede telefon u Srbiju, niko se nije setio.

Iako su svečanom predstavljanju blagodeti telefonije prisustvovali i skoro svi srpski bankari, većina privrednika i mnoštvo trgovaca, na poziv za pretplatu odazvalo se malo građana. Prvi je probio led novinar Ljuba Bojović, osnivač "Večernjih novosti", koje su se smatrale glasilom liberala.

On je imao čast da njegov broj telefona bude 1. Prvi korisnici dobijali su dva aparata: jedan za govor, drugi za slušanje. Kad se došlo do broja 13, stalo se, jer ga niko nije hteo. Jedan poznati beogradski advokat čak je poručio po svom kuriru ne samo da neće trinaesticu, nego ni brojke koje u zbiru daju baksuzni broj. Na kraju je broj 13 prihvatio Ljuba Srećković u ime Beogradske klanice.

Poštansko-telegrafsko-telefonskoj upravi nije preostalo ništa drugo nego da preduzme što veću agitaciju, što je u to doba podrazumevalo da se ide i od vrata do vrata. Činovnici su krenuli od trgovaca u glavnoj beogradskoj "štrafti" Knez Mihailovoj ulici ne bi li ih ubedili u značaj Belovog pronalaska.

Ali, ni to nije bilo od naročite koristi. Godinu 1899. Glavna telefonska stanica u Beogradu završila je sa svega 28 pretplatnika. U daljem razvoju, do 1903, uspostavljene su telefonske linije od 876 km i 608 pretplatnika. Telefoni su uvedeni u 24 mesta, a već 1905. Srbija je imala 1203 pretplatnika.

Cela plata za aparat

Godišnja pretplata za sve telefone postavljene u hotelima, kafanama, kupatilima, pozorištima, i svim zgradama koje služe za javne skupove i zabave, iznosila je 250 dinara, a za sve ostale 125 dinara godišnje. Pet minuta razgovora u javnim govornicama naplaćivao se u radnom vremenu pola dinara, a posle toga dvostruko. Telefonski aparat je koštao 120 dinara, što je bila i mesečna plata telefonske službenice.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
  • 2024 © - vesti online