
Za podnošenje zahteva za izdavanje pasoša potrebno je dostaviti sledeća dokumenta:
Putna isprava se izdaje najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
Kad je reč o podnošenju zahteva u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije u inostranstvu, rok za izdavanje pasoša je 60 dana od dana podnošenja zahteva, a putnu ispravu može da preuzme podnosilac zahteva lično, ili zakonski zastupnik kojeg ovlasti osoba kojoj se pasoš izdaje.
Kod preuzimanja pasoša, prethodni pasoš se poništava. Ukoliko se u staroj (plavoj) putnoj ispravi nalazi važeća viza određene zemlje u koju putujete, potrebno je da uz novi ponesete i stari pasoš, obzirom na to da viza i dalje važi do roka koji je na njoj naglašen.
Za građane Srbije sa regulisanim boravkom u insotranstvu policija je omogućila i ubrzanu proceduru za izdavanje isprave u Srbiji. Potrebno je samo zatržiti od službenika hitan postupak za izdavanje pasoša. U tom slučaju, putna isprava se izdaje u roku od sedam dana od dana podnošenja zahteva.
Ova procedura ne važi u slučaju da se pasoš vadi u konzulatima za koje važi rok od dva meseca.
Upravo zbog toga policija apeluje na naše građane u dijaspori da putne isprave po ubrzanoj proceduri izvade prilikom boravaka u Srbiji.
U izuzetno hitnim slučajevima, kao što je potreba za hitnim lečenjem u inostranstvu, obaveštenje o smrti ili teškoj bolesti člana uže porodice, ili neodložan put, a ako su uz takav zahtev priloženi i dokazi koji potvrđuju hitnost, policija je dužna da putnu ispravu izda najkasnije u roku od 48 sati od trenutka podnošenja zahteva.
Važnost starih (plavih) pasoša je 31. decembar 2009. godine.
Za detalje posetite sajt policije: link
Ljudi koji su izbegli u inostranstvo sa prostora bivše SFRJ državljanstvo Srbije stiču po članu 23. Zakona o državljanstvu Republike Srbije, a ostali kao iseljenici.
Prenosimo u celini član 23. novog Zakona:
"Pripadnik srpskog ili nekog drugog naroda ili etničke zajednice sa teritorije Republike Srbije, koji nema prebivalište na teritoriji Srbije, može biti primljen u državljanstvo Republike Srbije ako je navršio 18 godina života i nije mu oduzeta poslovna sposobnost i ako podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojom državom.
Pod uslovima iz stava 1. ovog člana, u državljanstvo Republike Srbije može biti primljeno i lice rođeno u drugoj republici ranije SFRJ koje je imalo državljanstvo te republike, ili je državljanin druge države nastale na teritiriji ranije SFRJ, koje kao izbeglo, prognano ili raseljeno lice boravi na teritoriji Republike Srbije, ili je izbeglo u inostranstvo".
O zahtevima za za sticanje i prestanak državljanstva Republike Srbije odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenim Zakonom.
Zahtevi za sticanje i prestanak državljanstva podnose se organu unutrašnjih poslova po mestu prebivališta, odnosno boravišta podnosioca zahteva, a mogu se podneti i preko nadležnog diplomatskog predstavništva Republike Srbije. koje će ga bez odlaganja proslediti ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove.
NAPOMENA: Detaljnije informacije o uslovima, potrebnim dokumentima koje morate da priložite, postupku i troškovima, dobićete u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije na čijem području boravite. Skrećemo pažnju da su gornja obaveštenja načelne prirode i da se u svakom konkretnom postupku primenjuje Zakon o državljanstvu u celini, kao i drugi propisi koji se shodno primenjuju.
Znatan broj državljana Republike Srbije istovremeno ima državljanstvo Republike Hrvatske (izbeglice). Treba znati da između Srbije i Hrvatske nema ugovora o dvojnom državljanstvu, već postoji samostalna statusna pravna veza sa svakom državom posebno. Građanin uživa prava i dužan je da ispunjava obaveze prema propisima jedne i druge države.
Ovo pravno stanje novijeg je datuma i različito je od stanja za vreme bivše Jugoslavije. Upravo iz tog razloga zaslužuje posebnu pažnju lica koja imaju dva državljanstva. Ta lica imaju pravo da zahtevaju putne isprave obe države i zbog toga imaju veću obavezu jer su dužni da vode računa o prijavljivanju i odjavljivanju prebivališta, odnosno boravišta.
S obzirom na to da u ovom slučaju ima i vojnih obveznika, treba voditi računa o pravima i obavezama u vezi sa vojnom obavezom po propisima jedne i druge države. Većina lica koja imaju dvojno državljanstvo u odlaze u posetu u Republiku Hrvatsku, a rodbina i prijatelji im dolaze u posetu u Republiku Srbiju. U ovim slučajevima korisno je upoznati se sa propisima o kretanju i boravku stranaca.
Posebno i od značaja je pravno pitanje zdravstvene zaštite prilikom odlaska u privatnu posetu u Republiku Hrvatsku, kao i stranca koji dolaze u Republiku Srbiju, naročito kad su stranci koji dolaze u posetu vaši rođaci ili prijatelji. Iznete kratke informacije samo su neka od pravnih pitanja u vezi kojih građani i izbeglice treba da se informišu.
Za šira objašnjenja najbolje je da se obratite nadležnim službama u Srbiji, odnosno Hrvatskoj, ili u njihovim predstavništvima u svetu.




