Bošnjaci ne odustaju od "bosanskog jezika"

- Ponudićemo korektno rešenje koje bi priznalo naziv bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i obezbedilo ravnopravnu upotrebu ćirilice i latinice na svim nivoima vlasti, te uredilo i druga pitanja, poput službenog znakovnog jezika i prava na maternji jezik za nacionalne manjine - rekao je Duraković.

On je poručio da demagogija i korištenje jezika u političko-promotivne svrhe "neće nikoga dovesti nigde”, te da je svaki političar, koji se bavi ovom temom, dužan ponuditi "realnu mapu puta ka rešenju".

Durakovićevu inicijativu u vezi sa donošenjem zakona o službenim jezicima u BiH u većini bošnjačkih stranaka nisu želeli da komentarišu, navodeći da je i ta tema očigledno postala stvar predizborne kampanje, piše Srpskainfo.

Istovremeno, lingvista iz Beograda Miloš Kovačević kaže da je mogućnost prihvatanja termina "bosanski jezik" u Srpskoj isključena za svakog normalnog političara i za svakoga ko vodi računa o nacionalnim interesima.

 - Svako ko bi to uradio potpisao bi čitulju Republici Srpskoj i Srbima u BiH. Time bi Srbi postali "bosanski Srbi", a takva kategorija ne postoji. Srbi su Srbi ili nisu uopšte Srbi - naglašava Kovačević.

On ističe da se nigde ne koristi naziv jezika po zemlji.

- Prihvatanjem "bosanskog jezika" sve koji žive u BiH podveli bi pod "bosanski narod". Zato nije moguće priznati "bosanski jezik“ - kaže Kovačević.

Bošnjački jezik

Lingvista Milanka Babić ističe da srpska lingvistika ne može ni na koji način dati saglasnost za naziv "bosanski jezik“.

- Ako već izvodimo naziv jezika iz naziva naroda, onda bošnjački narod može imati samo bošnjački jezik. Mi zbog zaštite nacionalnih interesa i nacionalne kulture i na osnovu lingvističkih kriterijuma ne možemo prihvatiti "bosanski jezik“ - kaže Babićeva.