Subota 03.06.2017.
05:00
Vesti

Hamburg i Roterdam protiv Pireja

EPA/Eorgia Panagopoulou
Pirej je kupljen: Premijeri Kećijang i Samars kraj mape kineskog prodora u Evropu

Mihael Kristides je konkretno naveo da velike luke na severu, poput onih u Roterdamu i Hamburgu, "strahuju" da bi zbog novih projekata na jugu mogle da izgube "trgovinski volumen" dodajući da se o toj temi "naširoko diskutuje u Briselu" i optužuje Kina da nije poštovala sva svetska pravila.

Skup u Seresu

Kako je preneo briselski portal Euraktiv, to se čulo na panelu o infrastrukturi Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, održanom u grčkom gradu Seresu, na kojem su se učesnici fokusirali na ulogu i ciljeve Kine.

Glas Srbije

Jelica Stefanović Štambuk, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, naglasila je da su kineske investicije od ključne važnosti za masovno deindustrijalizovanu Srbiju. Ona je dala primere kineskih investicija koje se koriste za izgradnju saobraćajne infrastrukture, uključujući i preuzimanje Železare Smederevo.
"Kina raste, dok EU ne raste", rekla je Stefanović-Štambuk.

Frans-Pol van der Puten, viši istraživač na Holandskom institutu za međunarodne odnose, kazao je da će koridor krenuti od grčke luke Pirej i prema severu, preko Srbije i Mađarske, stići do centralne i severne Evrope.

Po njegovim rečima, region Crnog mora bio je jedina alternativa Kine koridorima kojima dominiraju SAD (Indijski okean) i Rusija (Arktik). Najveći geopolitički rizik za Kinu je antagonizam Rusije i SAD, dok je EU manja briga, naveo je on.

Kineska brodska kompanija (COSCO), inače u državnom vlasništvu, lane je preuzela većinski deo grčke luke Pirej. Vlada u Pekingu smatra Pirej glavnom kapijom za kineski izvoz u južnu, istočnu i centralnu Evropu, ali i glavnim centrom za prekomorski transport preko i oko Sredozemnog mora.

Moćna Kina

Van der Puten istakao je da je kineska vlada sada sposobna da utiče na trgovinske rute između Kine i EU i dodao da je glavni koridor luka Pirej, ali i brza pruga Beograd - Budimpešta, koju finansira Peking sa 3,2 milijarde evra. Kina, Srbija i Mađarska potpisale su u decembru memorandum o razumevanju za rekonstrukciju 370 kilometara dugačke pruge. Sporazum je stvorio tenzije sa EU, koja navodi da pravila Unije nisu ispoštovana.

"Kina se fokusira na Grčku i Srbiju, ali i na ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje imaju dobit od povoljnih kineskih kredita za infrastrukturnu projekte", kazao je holandski istraživač, a preneo Euraktiv.

Ambasador Mihael Kristides, generalni sekretar Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, naglasio je da su kineske investicije na Zapadnom Balkanu izazvale "dvoumljenje na severu Evrope, a posebno u Briselu".

Kristides je rekao da je ovakva situacija "veoma logična", objašnjavajući da zemlje u regionu žele da privuku kineske investicije i fondove kako bi poboljšale infrastrukturu, dok severna Evropa, koja već ima razvijen infrastrukturni sistem, to vidi kao pretnju.

Seoba u Grčku

"Bojim se da će ono što trenutno vidimo biti nova tačka sporenja između severa i juga Evrope", kazao je on.
Jedan od pokazatelja koji govori u prilog ovakvog razvoja situacije je odluka Hevlet-Pakarda (Hewlett-Packard) da izmesti deo svoje distribucije iz Roterdama u luku Pirej, navodi briselski portal i dodaje da kineski uticaj popunjava prazninu na Zapadnom Balkanu, koji gubi nadu u proširenje EU.



 

2024 © - Vesti online