Kako je Kina modernizovala vojsku koristeći sovjetsku tehnologiju
Prvi na spisku našao se mnogonamenski lovac Čendu J-7 – kopija ruskog Mig-21. Početkom ’60-ih godina prošlog veka Moskva je poklonila Kini nacrte tog aviona kako bi ojačala veze sa komunističkim Pekingom.
Međutim, pokušaj uspostavljanja odnosa tada nije Sovjetima pošao za rukom, iako je Kina zadržala nacrte i napravila avion, čime je postala konkurent SSSR-u napravivši izvoznu varijantu te letelice.
Potom su taj avion kupili Amerikanci, dodaje list, kako bi njihovi piloti mogli da vežbaju pružanje otpora sovjetskoj avijaciji.
Još jedan avion našao se na spisku, u pitanju je mnogonamenski lovac "Šenžen J-11“, kopija ruskog Su-27. Peking je nacrte dobio legalno, potpisavši sredinom ’90-ih godina ugovor sa Rusijom.
Zahvaljujući tom ugovoru, Kinezi su dobili mogućnost da naprave jednog od najopasnijih lovaca na svetskom nebu, navodi list.
Kada je reč o modelu Šenžen J-3“1, SAD smatraju da je u pitanju industrijska špijunaža, budući da taj avion izuzetno liči na američki F-35.
Pored toga, postoje i kineske bespilotne letelice koje umnogome podsećaju na američke, a između ostalog SAD smatraju da su Kinezi kopirali i opremu za noćno posmatranje.