Utorak 29.09.2015.
09:00
Tanjug

Ko je, zapravo, izazvao izbegličku krizu?

Reuters
Očajne izbeglice, zidovi i žice: Podsetnik na najmračniju deceniju Evrope

- Umesto što se pridružuju horu kritika protiv zemalja kao što su Mađarska i Srbija - koje su zaokupljene unutrašnjim problemima i nisu igrale ulogu u podsticanju rata - trebalo bi da preuzmu više odgovornosti za pomoć izbeglicama. I trebalo bi da počnu da ohrabruju uspostavljanje inkluzivnih političkih struktura koje mogu pomoći da se završi gnusni sirijski građanski rat - istakao je Hil, koji je dekan Korbel škole za međunarodne studije Univerziteta u Denveru.

Prema njegovim rečima, američki i francuski lideri pogrešno su shvatili ratne oblake koji su se nadvili nad Sirijom posle Arapskog proleća - kao prvi znak da je zemlja bila spremna za demokratiju. Okupljanje opozicije i zbacivanje vlade, mislilo se, biće dovoljno da preobrazi čitav sistem vlade i način vladavine.

Hil kaže da nema sumnje da Asadov režim snosi najveći deo odgovornosti za sadašnju situaciju.

- Međutim, u odsustvu bilo kakvog smislenog političkog procesa ispostaviće se da spoljni zahtevi za promenu režima 2011. godine - a koji su doveli do izbora između Asada i ekstremističkih sunitskih terorističkih organizacija - nisu bili u potpunosti promišljeni, blago rečeno. Uz više razmišljanja, oni koji su kontemplirali o smeni režima primetili bi da Asad i njegovi saveznici nisu davali nagoveštaje da će uslišiti poziv i povući se - napomenuo je Hil.

On je, takođe, ocenio da su prizori očajnih izbeglica koje probijaju sebi put kroz šibe prepreka - ukljucujuci žurno razvijene ograde od bodljikave žice, zlovoljne graničare i besno stanovništvo - bili užasni i oživeli su sećanja na najmračnije decenije Evrope.

- One su snažan podsetnik da Evropa nikada ne može biti "celovita, slobodna i mirna", ako to nije i njen susedni Bliski istok. Pa ipak, široke osude evropskih zemalja koje su odbile da prihvate izbeglice nisu sasvim pravične - konstatuje Kristofer Hil.

2024 © - Vesti online