Vino iz Lastve na bečkom dvoru
Vinski podrum u Lastvi kod Trebinja sagrađen davne 1894. godine već decenijama je prazan. U njemu se nekada proizvodilo vino koje se služilo na bečkom dvoru.
Jug Hercegovine bio je čuveni vinogradarski region još u 19. veku. Nakon dolaska Austrijanaca u ove krajeve počela su prva ozbiljna ispitivanja klime i tla, a tadašnji stručnjaci su utvrdili da je rejon Lastve i Ušća u okolini Trebinja najpogodniji za uzgoj vinove loze.
- Koliko znamo, samo još jedan sličan podrum postoji u Mostaru. Podrum i vinogradareva kuća sagrađeni su 1894. godine, a i danas su očuvane građevine.
Podrum je građen od kamena, a na plafonu je kameni svod, ćemer. Zidovi su jako debeli, a ispod celog objekta je tunel za ventilaciju. Oko spoljnih zidova nasuta je zemlja, tako da je u podrumu tokom cele godine ista temperatura, od 13 do 14 stepeni Celzijusa. Ovde se proizvodilo kvalitetno vino koje se pilo na i na bečkom dvoru, a o tome postoje i danas zapisi u austrijskim arhivama - kaže Nemanja Andrić, potomak vlasnika vinarije.
Obilaze ga turisti
|
Za vreme Austro-ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavija vina iz Lastve dobijala su brojne nagrade na sajmovima, koje je porodica Andrić još čuva.
- Moj pradeda je morao da prođe posebnu obuku i još imamo njegova svedočanstva i diplome. Mnogo se vodilo računa o kvalitetu, a sačuvali smo i čelične prese za ceđenje dropa. Kada je propala Austro-Ugarska, deda je, kao radnik u vinariji, kupio podrum i vinogradarevu kuću i nastavio da proizvodi vino.
Pedesetih godina prošlog veka komunisti su nam nacionalizovali kuću, koju su kasnije vratili, a zadržali su podrum i vinariju.
Sedamdesetih godina moj otac je ponovo otkupio podrume, ali nikada nismo proizvodili vina. Zasadili smo iza kuće oko 300 loza žilavke na mestu nekadašnjih "carskih vinograda", ali samo za naše potrebe. Voleli bismo kada bi neko od vinara uzeo podrum i ponovo počeo da proizvodi vina - priča Nemanja.
