U klopci političkog jezika (5): Ko ženu pretvara u kozu
Jedna slobodna zemlja kao što je Nemačka godinama je na klackalici između dva ekstrema. Na jednoj strani su levičari koji opominju da Hitlerovo nasleđe nije mrtvo, A na drugoj desničari koji tvrde kako nije sve bilo tako loše. Zajednički imenilac za oba ova tabora su još uvek otvorene rane nacizma. Najveća rasprava se, međutim, ne vodi o istoriji, nego o jeziku. Nedeljama se vode žučne rasprave o tome koji izrazi još smeju da se koriste u politički korektnom jeziku, a koji više ne.
Vruće teme su po pravilu uperene ka sledećim društvenim grupama: migranti, primaoci socijalne pomoći Harc 4, žene, homoseksualci i Jevreji . Protiv njih se ne sme ništa reći, a da se ostane nekažnjen. Kako je još Frojd govorio, tabui imaju tendenciju da se neprekidno šire. Omiljena u tom smislu je forma "generalna sumnja" jer onaj ko potcenjuje druge brzo pretvara Cigane u "ološ", Turke u "neškolovane" i "ubice radi časti", muslimane u "teroriste", žene u "koze", nezaposlene u "parazite društva"...
Hendikep kao izazov
|
- U Nemačkoj možeš da kažeš šta hoćeš, samo moraš da budeš spreman da snosiš posledice - smatra Mihael Fridman, TV voditelj i bivši predsedavajući Centralnog saveta Jevreja, koji je poznat po izjavi: "Ko kaže da nije bilo Drugog svetskog rata, taj je slučaj za psihijatra. Ko tvrdi da nije bilo holokausta, taj je slučaj za državno tužilaštvo!"
Crveni bankar Tilo Saracin, važan čovek nemačkih socijaldemokrata i bivši berlinski senator, pravi je dželat tabua u nemačkoj politici. Kritičar "turskih zabrađenih devojčica" i "kasnorimske dekadencije primalaca Harc 4 pomoći", koji je izjednačio holokaust i evropsku valutu tako što je zagovornicima zajedničkih evropskih državnih obveznica zamerio da su vođeni "veoma jakim nemačkim refleksom, po kome je kazna za Drugi svetski rat tek onda izmirena kada se sve naše brige, ali i nemački novac nađu u evropskim rukama".
Knjigom "Nemačka urušava samu sebe" iz 2010. godine Saracin je izazvao brojne kontroverze. U njoj je izneo sporne teze o migrantima, tvrdeći, na primer, da svi Jevreji imaju jedan isti specifičan gen. Centralni savet Jevreja i mnogi drugi optužili su ga za socijalni darvinizam, rasizam, antisemitizam i širenje mržnje među narodima. Zvanična politika je ustala protiv ovog političara, ali su mu podršku dali brojni Nemci.
Ono što se ranije zvalo tabu, danas je dobilo novi termin - politička korektnost. Na Konferenciji o siromaštvu je pokrenuta inicijativa o zabrani socijalno neprihvatljivih izraza, koje treba izbaciti iz dnevne upotrebe. Napravljena je lista od 23 pojma koji se smatraju diskriminatorskim, kao "samohran" ili "nezaposlen".Stvaranje novog politički korektnog rečnika u Nemačkoj traje već dugo. Tako su vremenom bogalji postali "ometeni u razvoju", besposličari "primaoci Harca 4", a loši đaci su "obrazovno siromašna deca".
