Šta planiraju Tramp i bin Salman za Bliski istok, a kako će reagovati Rusija?
U 2017. godini Donald Tramp je imenovan za predsednika Sjedinjenih Američkih Država, što su pratile brojne kontroverze, a Muhamed bin Salman postaje krunski princ u Saudijskoj Arabiji, oko čega se podigla velika prašina. Ova dva čoveka dele slične stavove i vizije za Bliski istok, zasnovane na eskalaciji, koja preti da zapali požar koji je teško ugasiti, piše Al Džazira.
Trampova "ruska noćna mora"
Pored toga što i jednom i drugom nedostaje iskustva u vođenju unutrašnje i spoljne politike, zajedničko im je i to da su vodili političke borbe na do sada nezapamćen način, što im je prouzrokovalo velike probleme u upravljanju njihovim državama, pa makar to bilo i na različitim nivoima.
Američki predsednik suočava se sa odlaskom velikog broja svojih saradnika, probleme mu izaziva i "ruska noćna mora", a trenutno se vodi i neugodna istraga protiv njegovog tima u slučaju ruskog uplitanja u američke izbore. Zbog svega toga, on želi svoju borbu da prebaci na Bliski istok, satanizacijom Teherana i radu na "slabljenju uticaja iranskog režima" na Bliskom istoku, kako je sam rekao.
S druge strane, posmatrači smatraju da Muhamed bin Salman, takođe, nastoji da pobegne od akumuliranih pitanja koja je nemoguće rešiti, kao što su rat u Jemenu i ekonomski problemi. Zato se izmišljaju novi i veoma ozbiljni problemi, kao što su blokada Katara, pooštravanje retorike prema Iranu, pogoršanje situacije u Libanu...
Bez Izraela nema rata na Bliskom istoku
Usmerenja Bin Salmana i njegove iznenadne odluke uglavnom pogađaju saudijsko društvo i izazivaju zabrinutost zbog maglovite budućnosti. Bin Salman je krenuo užurbanim koracima prema "apsolutnoj vlasti" u državi. Saudijski prestolonaslednik želi da bude američki zastupnik u regionu na političkom i vojnom planu.
Što se tiče Izraela, strane bez koje se ne može ni zamisliti eventualni rat na Bliskom istoku, a u kojem svi žele apsolutnu pobjedu, sa zebnjom gleda na jačanje vojnih kapaciteta Hezbolaha nakon njegovog ulaska u rat u Siriji, što je potpuno suprotno izraelskim očekivanjima.
Kako to ističu izraelski mediji, "naredni rat je neizbežan" i uključivaće napad na Hezbolah u Libanu i na južni front u Siriji, u pravcu Damaska, kao pokušaj da se zbaci sirijski režim, čime bi se pogodila dva vrapca jednim kamenom.
Šta će uraditi Moskva?
U ovom kontekstu, Saudijska Arabija nastoji da pridobije Irak i pokušava da ga učini neutralnim kada se radi o Iranu. Ista igra vodi se i sa Rusijom, koja ima jake veze s Teheranom, kako bi i Moskva bila neutralna. Poseta kralja Salmana bin Abdul Aziza prošlog meseca ovoj državi, kao i veliki ugovori sklopljeni s Rusijom možda i dolaze upravo u tom kontekstu.
Avanture u međudržavnim odnosima u koje se upuštaju Bin Salman i Tramp mogle bi zapaliti region i odraziti se i na samu Saudiju ako stvari prerastu u rat protiv Irana, uz učešće SAD, s namerom da se obori režim u ovoj državi. Posmatrači tvrde da Bliski istok ne bi mogao da izdrži sukob ovakve vrste na vojnom, ekonomskom i političkom planu i da se stvari možda neće odvijati u skladu s očekivanjima američke administracije.
Mnogi u Saudijskoj Arabiji strahuju da će Tramp zanemariti sve ove opasnosti i da će gurnuti region u rat kako bi iskoristio ambicije i žurbu Bin Salmana i iscrpio resurse ove države u korist Vašingtona kroz ugovore o kupovini oružja i slično, a zatim je prepustiti sudbini i problemima koji će se naknadno pojaviti.
Neuravnotežene odluke, koje je Tramp navikao da donosi i ranije, neviđena ambicija Bin Salmana i politika bežanja od problema, koju obojica slede, samo povećavaju izglede za rat. Sve bi to moglo da naruši postojeće stanje na Bliskom istoku i da dovede do uspona jedne ose (Irana i onih s Iranom) i poraza druge. Međutim, cena toga bi bila prevelika za arapske države.
